Brusnica - grm iz planina

Ukratko: Brusnica (Vaccinium vitis-idaea) je zimzeleni polugrm visok 10–30 cm koji traži sunčano mjesto i siromašno kiselo tlo. Za vrt pomiješajte krupnozrnati pijesak (1–4 dijela) i treset (1 dio) te zalijevajte mekom vodom ili kišnicom. Cvjeta u lipnju i srpnju, rađa dvaput godišnje, a sadi se do 750 m nadmorske visine.

Brusnica (Vaccinium vitis idaea), brusnica obična, crvena borovnica ili kiselinka - to su narodna imena za ovu biljku. Njezin latinski prijevod rodnog imena Vaccinium povezan je s riječju baccinium, što u prijevodu znači grm s bobicama. Druge vrste brusnice: Brusnica krupnoplodna, Brusnica vrtna i Brusnica obična.

Trenutno poznajemo oko 200 vrsta brusnica, koje se nalaze u različitim dijelovima svijeta. Izvorno brusnica potječe iz sjevernog dijela Amerike i sjevernog dijela Azije. Nalazi se na sjeveru Europe, na istoku u Rusiji pa sve do Japana. Pronaći ćemo je i u Alpama do nadmorske visine od oko 3000 metara. Nalazi se i na Grenlandu i u Sjevernoj Americi sve do 71. stupnja sjeverne širine. Na Slovačkoj pronalazimo najviše grmova brusnica u Niskim i Visokim Tatrama te Velikoj i Maloj Fatri do nadmorske visine od oko 1800 metara.

Brusnica je nizak polugrm koji dorasta do visine od 10-30 cm. Njezini listovi su zimzeleni, imaju kožnat karakter, na donjoj strani lista nalaze se sitne smeđe točkice po kojima se brusnica razlikuje od medvjeđeg grožđa ljekovitog. Listovi brusnice tijekom zime ne opadaju, čime se razlikuje od biljke borovnice obične.

Brusnica raste u siromašnim kiselim pjeskovitim ili tresetnim tlima, na sunčanim mjestima. U sjeni biljka doduše raste, ali ne cvjeta, dakle ni ne rađa. Za vrtno uzgajanje pripremamo joj prikladan supstrat kombinacijom krupnozrnatog pijeska (1-4 dijela) i treseta (1 dio). Brusnica nije zahtjevna za zalijevanje i gnojidbu, čak lijepo raste i rađa i bez gnojidbe. Za zalijevanje je prikladna meka voda bez soli ili kišnica. Brusnica je vrlo osjetljiva na zakorovljenost, stoga u vrtu u okolini biljke postavljamo usitnjenu koru s piljevinom (malčiranje).

Cvjeta u lipnju - srpnju bijelim do ružičastim cvjetovima, koji stvaraju grozd. Plodovi brusnice su bobice koje su u početku zelene i postupnim sazrijevanjem se obojaju u crveno. Zrelost plodova brusnice utvrđujemo tako da su sve bobice na grozdu ravnomjerno obojane u crveno, zelene i bijele bobice se na grozdu gotovo ne nalaze. Njihov promjer je otprilike 1 cm i imaju nježan okus. Brusnica rađa dvaput godišnje. Za vrtno uzgajanje sadimo je do maksimalne nadmorske visine od 750 metara, u višim položajima druga berba ne dozrijeva. U našim geografskim širinama prvi dio berbe dozrijeva u niže položenim područjima u drugoj polovici srpnja, a u planinskim područjima nakon 20. kolovoza. Drugi dio berbe dozrijeva od sredine rujna do sredine listopada, naravno ovisno o položaju. Prva berba je svojom količinom zanemariva, beremo je samo ručno, jer u tom razdoblju biljka po drugi put cvjeta i pri češljavoj berbi bismo oštetili njezine cvjetove. Krajem ljeta, početkom jeseni beremo i listove brusnica, koje zatim sušimo pri maksimalnoj temperaturi od 40°C.

Brusnice konzumiramo u sirovom stanju, ali najčešće od njih pripremamo kompot, pekmez, džem, žele ili sirup. Koriste se za pripremu poznate Cranberry umaka. Proizvodi od brusnica najbolje odgovaraju kao prilog divljači, peradi i sirovima. Možemo ih također sušiti ili zamrzavati. Kompotirane brusnice ne propadaju, jer sadrže limunsku kiselinu i benzojevu kiselinu, koje imaju konzervacijska svojstva.

Recept za pripremu džema od brusnica

Za pripremu džema od brusnica trebamo: 2,5 kg brusnica, 400 ml vode, 750 dkg kristal šećera, 8 klinčića i 2 žlice cimeta. Sve sastojke kuhamo na umjerenoj vatri dok se voda ne ispari i dok džem ne zgusne. Vruć ga punimo u staklene tegle za ukuhavanje.

Sjevernoamerička brusnica cranberry je najveća brusnica, koja je velika poput masline.

Brusnica nije samo ukusna, već i liječi

Brusnica sadrži šećere, glikoside, organske kiseline i tanine. Od vitamina su to provitamin A, vitamin B1, B2, C, a od mineralnih tvari kalij, kalcij, magnezij i fosfor. Ima protuupalno i dezinfekcijsko djelovanje.

Brusnice se koriste kao potpora liječenju kod prehlade, reumatskih oboljenja, dijabetesa, gihta, oboljenja žučnog mjehura, ali uglavnom kod oboljenja mokraćnog sustava i sl. Ima dezinfekcijsko djelovanje. Čaj pripremljen od listova brusnica snižava temperaturu. U prevelikoj mjeri ne bi je trebali konzumirati ljudi s tendencijom bubrežnih kamenaca, djeca do 12 godina, trudnice i dojilje. Brusnicu koristimo kao lijek maksimalno 2 mjeseca i najviše 4 mjeseca godišnje.