Bosiljak pripada obitelji usnača. Još prije tisućljeća bosiljak je bio omiljena začinska biljka u Indiji. Odatle je njegov put vodio preko Sredozemlja do ostalih europskih zemalja, gdje se danas uzgaja u nizu vrsta i sorti. Bosiljak je jednogodišnja, bogato razgranata biljka i ovisno o lokaciji i klimi visoka do 50 cm. Ima četvrtastu stabljiku na kojoj gusto rastu duguljasti ovalni listovi, bogati eteričnim uljima. Ako se ne bere kontinuirano, tijekom ljeta na stabljici se stvaraju bjelkasti ili ružičasti cvjetovi.
Bosiljak (lat. Ocimum basilicum) pripada obitelji usnatičevki. Već prije tisućljeća bosiljak je bio omiljeni začin u Indiji. Odatle je njegov put vodio preko Sredozemlja do ostalih europskih zemalja, gdje se danas uzgaja u brojnim vrstama i sortama. Bosiljak je jednogodišnja, bogato razgranata biljka i ovisno o položaju i klimi visoka do 50 cm. Ima četvrtastu stabljiku na kojoj gusto rastu podugasti ovalni listovi, bogati eteričnim uljima. Ako se kontinuirano ne bere, ljeti se na stabljici stvaraju bjeljkasti ili ružičasti cvjetovi.
Vrste bosiljka
- Bosiljak - Ohře
- Bosiljak - Genovese
- Bosiljak - mješavina
- Bosiljak tankoga lista
- Crveni bosiljak
Bosiljak obuhvaća više vrsta i mnogo sorti koje se odlikuju različitim okusom, mirisom, bojom i oblikom listova. Dostupne su uz veliko- i malolisne također crvenolistne i purpurne sorte, od kojih su neke svojimi cvjetovima pogodne za prekrasnu biljnu terasu i ukras balkona. Uz obični bosiljak postoji i bosiljak tankoga lista, koji se odlikuje malim, zašiljenim listovima i finijim okusom nego što ga ima uobičajeni krupnolistni bosiljak.
Bosiljak zahtijeva za puni razvoj svoje arome sunčano, toplo mjesto i humusno, dobro propusno tlo. Toploljubivi bosiljak moramo sijati pod staklom ili u stanu na temperaturi od 15 - 20°C. Sjeme klija na svjetlosti, stoga ga samo lagano utiskujemo u tlo. Posudu za sjetvu ili lonac postavimo na topli prozorski prozor ili u stakleniku. Bosiljak nikada ne smijemo pustiti da se osuši, ali prekomjerno zalijevanje dovodi do truljenja stabljike. Nježne listove beremo tijekom cijele godine. Listove je moguće sušiti ili zamrzavati, ali tada nisu tako aromatični.
Uporaba bosiljka
Najčešća upotreba bosiljka je u kuhinji. Bez bosiljka se naime ne može zamisliti mediteranska kuhinja. Obogaćuje salate, umake za tjesteninu ili mesna jela i riblja jela do više ukusne kategorije. Međutim, ima i ljekovita djelovanja, jer eterična ulja smiruju živce. Čaj od listova bosiljka olakšava grčeve u području želuca i crijeva te povećava apetit.
Postoji i posebna vrsta bosiljka: Limunski bosiljak :)