Niski grah Maxi - sjemenke graha

Phaseolus vulgaris - Maxi

Jednogodišnja biljka podrijetlom iz tropskih područja Amerike. Ima povijušu stabljiku koja može doseći visinu od 1,5 - 2 metra. Plod je mahuna koja sadrži različitu količinu sjemenki bubrežastog oblika. Prema sorti razlikuju se po boji i veličini. Sjemenke graha su otrovne. Sadrže tvar fazin. On se gubi kuhanjem. Zato ne konzumiramo nekuhane sjemenke. Cvjetovi su bijele, ružičaste, žute ili ljubičaste boje i tvore siromašne grozdove. Cvjeta od lipnja do kolovoza.

Grah sadrži izvor aminokiselina i askorbinsku kiselinu. Grah se koristi u liječenju blažih oblika šećerne bolesti, ima diuretski učinak i pogodan je i kod infekcija mokraćnih putova.

Kako uzgajati grah

• Radi se o toploljubivoj biljci, zato je sadimo na sunčano mjesto koje je zaštićeno od vjetra. U vrijeme cvjetanja grah treba temperaturu koja se kreće između 20–25 stupnjeva Celzija. Grah je zahtjevan po pitanju zalijevanja, tlo ne smije presahnuti, ali također ne smije biti ni previše navodnjavano! Sve vrste graha trebaju potporu. Ukrasne vrste će se isticati na pergolama, ogradama ili u posudama s konstrukcijama za penjanje. Jestive sorte sadimo uz kolce ili izrađujemo od užeta mjesto za njihovo podvezivanje. Okolinu biljke rahljimo i tlo održavamo bez korova. Redovita berba mahuna potiče stvaranje novih plodova.

• Sjeme sijemo u ožujku. Sjemenke sadimo u propusni hranjivi supstrat i postavljamo na svijetlo mjesto. Grah zahtijeva toplinu za klijanje, stoga je pogodan staklenika ili rasadnik. Na ciljnom mjestu grah sijemo nakon 15. svibnja, kada ne prijeti smrzavanje.

  Grmolika sorta sijemo po 3-4 sjemenke u pripremljene rupice duboke oko 5 cm. Udaljene oko 20 cm jedna od druge.

  Povijuše sorte sijemo oko 5 sjemenki u rupice duboke 5 cm i ovisno o vrsti potpore do metar jedna od druge.

• Pogodna su lakša pješčano-glinena tla s dovoljno zemljišnih mikroorganizama i hranjivih tvari. Idealan pH oko 6,5.

• Koristimo NPK gnojiva s niskim udjelom dušika. U proljeće se preporučuje jednokratno dodati grahu na mjestu uzgoja 3 kg dušika po m2, 3–4 kg P2O5/m2 i 11 kg K2O/m2. Ako se grah uzgaja u hranjivom tlu, gnojiva ne moramo uopće primjenjivati.

• Najozbiljnija bolest graha je antraksnoza. Na mladim mahunama pojavljuju se smeđe, poveća se mrlje, micelij prodire i u unutrašnjost mahune i napada sjemenke, stvarajući na njima žutosmeđe do crvenosmeđe mrlje. Tretman provodimo kemijskim preparatima - fungicidima i uništavanjem posliježetvenih ostataka.

  Grah može biti napadnut i drugim gljivičnim ili bakterijskim infekcijama, kao što su siva plijesan, smeđa pjegavost listova, bakterijska pjegavost, rđa graha i druge.

  Sjemenska mušica je muha čije ličinke napadaju klijanac i vegetacijski vrh biljke još u tlu, posebno za hladnijeg, vlažnog vremena. Pogodna zaštita je premazivanje sjemena insekticidima.

  Mali, tamni kukac - grahov žižak napada sjemenke u kojima prezimljuje. Dolazi do oštećenja uroda. Pogodna zaštita je pohraniti oljuštene sjemenke u zamrzivač (pri temperaturi –10 °C kukci ugibaju za 10-14 dana, pri mrazu –17 °C već za 8 sati).

• Žetvu zrna provodimo kada mahune sase i sjemenke su čvrste, dobro zrele i potpuno obojene.

  Za kulinsku upotrebu beremo još nezrele mahune koje ako lagano savijemo, pucaju.