Grašak mozgavac AMBASSADOR

Pisum sativum - Ambassador

Grašak se uzgajao još u mlađem kamenom dobu, a danas se uzgaja gotovo po cijelom svijetu. Sadrži mnoge vitamine i aktivne tvari koje nam pomažu u boljoj obrambenoj sposobnosti cijelog organizma. Također je izvor proteina i vitamina C, B, kalcija, kalija, fosfora, magnezija i dr. Spada u jednogodišnje kulture. Ova mahunarka pripada obitelji mahunarki. Cvjetovi su bijeli, a plod je mahuna. Zrna mogu biti svijetlozelena do tamnozelena.

Grašak se može podijeliti u tri uzgojne skupine. Šećerac grašak čija su sjemena pogodna za smrzavanje i svježu obradu u kuhinji. Šećerni grašak, kod kojeg se za konzumaciju koristi cijela mahuna zajedno sa sjemenkama. Okruglozrni grašak, koji ima visok udio škroba. Pogodan je za toplinsku obradu npr. za juhe. Prema ranosti uzgoja razlikujemo vrlo rane sorte, rane, srednje rane, srednje kasne i kasne sorte.

Kako uzgajati grašak

• Zahtijeva svijetlo mjesto, ali ne izravno sunce. Grašak spada u hladnoljubive biljke. Najbolje mu odgovara temperatura od 13 – 18 °C. To ne znači da podnosi mraz. Obilno zalijevamo posebno tijekom cvjetanja i stvaranja mahuna. Tlo nikada ne bi smjelo potpuno presahnuti. Suša grašku ne odgovara. Grašak spada u penjačice, stoga mu je potrebno osigurati oslonac. Ako uzgajamo grašak u redovima - između njih natežemo uzicu. Grašak se zadovoljava bilo kakvim osloncem - ograda, pergola, drvena letvica. Okolinu sadnje redovito rahljimo i uklanjamo korov.

• Sjetvu provodimo rano u proljeće, najbolje krajem ožujka do početka travnja. Šećerac grašak sijemo od travnja do lipnja. Sijemo na pripremljeno zemljište u redove udaljene 15 - 30 cm, sa zrnima 4 - 6 cm jedno od drugog. Sjeme sijemo na dubinu od 5 - 7 cm.

• Tlo bi trebalo biti propusno, dobro obrađeno s dovoljnom dozom hranjivih tvari. Ne bi smjelo brzo presušivati, ali također ne smije dugo ostati prekomjerno vlažno.

• Prije sadnje gnojimo tlo zrelim kompostom ili istrunjelim gnojem.

  Primjenjujemo po potrebi fosforna i kalijeva gnojiva. Doza 20 kg N, 50 kg P, K 120kg po hektaru. Ako je tlo prije sjetve bilo propisno pognojeno, nije potrebno tijekom vegetacije prihranjivati.

• Zrnar graška - njegove ličinke probušuju rupe u sjemenkama. U svakom zrnu boravi samo jedna ličinka. Ličinke oštećuju zrna, smanjuju prinos, kvalitetu i klijavost graška. Odrasle bube jedu pelud, latice krunice ili prašnike graška. Kemijska zaštita je prskanje tijekom cvjetanja, kada se prva dva cvijeta na stabljici odcvjetaju i počinje se stvarati prva mahuna. Prevencija je prikladno preventivno ranije sijanje graška.

  Listogriza prugasti - oštećuje listove. Plojke listova su od rubova pravilno izjedene. Ličinke ove bube također oštećuju biljke, žive u gučvastim izraslinama na korijenima i uništavaju ih. Prikladna zaštita je prskanje preparatima Karate ili Sumithion i arsenovim preparatima.

  Žičnjaci - ličinke buba kovača. Biljke venu u redovima ili žarištima. Posijano sjeme uopće ne niče. Korijeni su oštećeni, vidljivi su karakteristični hodnici. Ličinke su valjkaste i tvrde, sjajne, žućkastosmeđe i oko tri centimetra velike. Kemijska zaštita nije osobito prikladna. Ako se žičnjaci pojave, redovito i dublje kopamo tlo i ne ostavljamo ga mirovnim ni nakon žetve. Također pomaže gnojidba dušičnim vapnom.

  Drugi neprijatelji graška su ptice, posebno sojke, golubovi. U tom slučaju primjenjujemo strašila, zamke ili mreže.

• Žetva se odvija otprilike od sredine lipnja do sredine srpnja ovisno o ranosti posijanih sorti.

  Rane sorte beremo već od 12. tjedna nakon sadnje.

  Šećerne graške beremo čim su u mahunama slatki veliki grašci. Preporučljivo je jednostavno isprobati jednu mahunu, jesu li dovoljno zreli.