Salata glavatica za ubrzavanje Safir

Lactuca sativa - Safir

Salata je jednogodišnja biljka koja je uzgojena iz kompasne salate. Uzgaja se kao glavičasta i lisna forma s cijelim okruglim listovima svijetlo zelene boje. Postoji nekoliko vrsta ovog povrća: rimska salata, polurimska salata, glavičasta maslena salata, lisne salate i konačno ledene salate.

Glavičasta i lisna salata najčešće se uzgajaju. Prema uzgoju se mogu podijeliti na rane, ljetne, za sadnju u staklenicima, grijanim staklenicima, vanjsku itd. Ledena salata ima krute, krhke listove, glavica podsjeća na kupus. Rimska salata podsjeća na kineski kupus. Gurmani je često označavaju kao najukusniju salatu. Ledena salata cijenjena je zbog krhkosti i čvrste glavice. Odlikuje se izvrsnim okusom i izvanrednom krhkošću.

Salate sadrže 10–15% proteina, 15–27% ugljikohidrata, 3–6% masti, 9–12% vlakana. Od vitamina imaju visok sadržaj C, E, A i PP, a od sastojaka ne smijemo previdjeti sadržaj kalija, kalcija, fosfora, klora i magnezija. Ima minimalnu količinu kalorija, stoga je prikladna za redukcijske dijete. Glavičasta salata prikladna je za klasičniju pripremu sa slatko-kiselim prelivom, odnosno prženom slaninom. Rimsku salatu također možemo pirjati s mesom, za savijače, nadjev, u rižoto itd. Mašti nema granica.

Kako uzgajati salate

• Prikladno je sunčano mjesto. Tijekom rasta redovito zalijevamo - radije manjim dozama, češće. Nužno je redovito uklanjanje korova s gredice. Biljke nikada ne uzgajamo na istom mjestu više od 2 godine zaredom. Preporučljivo je malčiranje salate organskim materijalom. Sprječava rast korova, zadržava vlagu i nižu temperaturu u vrućim mjesecima.

• Proljetne sorte sijemo u veljači u rasadnik. U ožujku ili travnju ih presađujemo na razmak 20–25×20–25 cm.

  Ljetne sorte sijemo izravno na gredicu u travnju, konačni razmak biljaka trebao bi biti 25×30 cm.

  Jesenske sorte sijemo izravno na gredicu u kolovozu, konačni razmak biljaka trebao bi biti 25×25 cm.

  Prezimljujuće sorte sijemo u listopadu izravno na gredicu.

  Sjeme izravno u tlo sijemo oko 1 cm ispod površine. Preporučljivo je sjeme prethodno namočiti. Nakon nicanja biljke je potrebno prorjeđivati na gore navedene razmake. Pri prorjeđivanju izbjegavamo zatrpavanje srca salate.

• Salata zahtijeva dobro propusno tlo s dovoljno lako dostupnih hranjivih tvari. Tla bi trebala biti lakša, dobro obrađena.

• Gredice namijenjene za uzgoj salata potrebno je dobro pripremiti za njihov uzgoj. Pri pripremi gredica u tlo umješamo 3–5 kg komposta/m2, kalcificiramo dozom od 3 kg vapnenca/m2 i dodamo 1,8 P2O5/m2 i 14g K2O/m2.

  Kod gnojidbe važno je paziti na prekomjerno gnojenje dušikom. U listovima se tada nakupljaju opasni nitrati. Gredice ne gnojimo stajskim gnojem!

• Bakterijska trulež salate u početku se očituje oštro ograničenim, tamnim crnkastim mrljama. Napadnuti su prvi donji listovi koji su na zemlji.

  Nedostatak kalcija uzrok je rubne nekroze listova koji postupno smeđe i zatim odumiru. Ovako oštećeni obično su vanjski listovi, ali mogu biti i listovi skriveni unutar formiranih glavica. Tretiramo preparatom Champion 50 WP i provodimo dezinfekciju tla.

  Plamenjača salate očituje se osobito na starijim listovima gdje nastaju svijetlo zelene do žutozelene mrlje različitih veličina, često ograničene nervaturom. Mrlje se postupno povećavaju, suše i nekrotiziraju. Tretiramo s Rovral 50 WP ili Rovral FLO.

  Biljke nadalje napadaju siva plijesan i mogu ih objedati puževi ili mogu biti napadnute buhama.

  Tretiramo ih prikladnim preparatima protiv gljivičnih bolesti. Važno je poštivati karencu prije konzumacije.

• Lisnu salatu beremo već 7 tjedana od sjetve. Glavičastu salatu nakon 10-11 tjedana, a rimsku tjedan dana dulje. Glavičastu, maslenu, rimsku i kovrčavu salatu potrebno je ubrati cijelu čim naraste do željene veličine.