Koraba rana Moravia

Brassica oleracea var. Gongylodes

Dvogodišnja biljka podrijetlom iz područja Sredozemlja i zapadne Europe. Iz divlje biljke uzgojeno je mnogo kultivara koji su vizualno vrlo različiti: kupus glavičar, kelj, prokulice, stabljikasti kupus, stočni kupus, brokula, cvjetača, keleraba.

Keleraba ima maksimalno 20 cm dug stabljiku iz koje izrastaju iznad gomoljih dugodrškanog lišća, a lišće ispod gomolji odumire. Najosnovnija podjela kelerabi je na plave i bijele, pri čemu su najranije bijele sorte. Osim svog ugodnog okusa, također su bogat izvor vitamina B, C i E, kalcija, kalija, selena, cinka, željeza, folne i pantotenske kiseline. Konzumira se sirova, sama ima dobar okus ili kao dio povrtnih salata. Možemo je kuhati, pirjati, peći, može se koristiti kao tikvica u tijestu umjesto krumpira za palačinke ili pržiti u panaturu.

Kako uzgajati kelerabu

• Stanište bi trebalo imati vlažniju klimu, ne treba visoke temperature. Pazimo na ujednačeno vlaženje tla, redovito zalijevamo srednjom količinom vode, okopavamo. Po suši gomolji odrvenjavaju i nakon obimnijeg zalijevanja pucaju. Tlo na gredici održavamo bez korova.

• Rane sorte: sijemo u veljači. Sadimo ih na razmaku 25x25 cm sredinom travnja. Bijele rane sorte kelerabe ne podnose više temperature početkom ljeta. Proljetne sorte pri sadnji pokrivamo netkanim tekstilom.

  Ljetne sorte: sijemo u ožujku ili travnju. Sadimo ih na razmaku 25x25 cm u prvoj polovici svibnja.

  Kasne sorte: sijemo na prijelazu travnja i svibnja. Sadnice moramo posaditi najkasnije do sredine kolovoza.

• Biljke zahtijevaju glineno ili glineno-pješčano tlo, s dovoljnim sadržajem humusa i dovoljno dostupnih hranjiva. Optimalna pH vrijednost kreće se u rasponu 6–7,3.

• Prije sadnje poželjno je aplicirati u tlo industrijska gnojiva u dozi 30–60 g/m2 s omjerom hranjivih tvari NPK 1,5:1:2, prvu polovicu doze kod kasnih sorti ili kod izravne sjetve dodajemo pri sadnji, a drugu tijekom vegetacije.

• Oštećenje sušom očituje se pucanjem korijena, gomolja i plodova, pri jačem oštećenju isušivanjem.

  Od štetnika na kelerabama se pojavljuju Poljska popinja (Phyllotreta undulata), Crna popinja (Phyllotreta atra), Kupusna popinja (Phyllotreta nemorum) i Kupusna uš (Brevicoryne brassicae).

  Od gljivičnih oboljenja pojavljuje se prvenstveno pepelnica.

• Kelerabe beremo probiranjem prema veličini. Rane obično onda kada dostignu veličinu 4 cm. Nije prikladno brati biljke koje su procvjetale.