Koraba kasna Cabbage vegetables

Brassica oleracea var. Gongylodes

Dvogodišnja biljka podrijetlom iz područja Sredozemlja i zapadne Europe. Iz divlje biljke uzgojeno je mnogo kultivara koji su vizualno vrlo različiti: kupusnjača, kelj, prokulice, stabljikasti kelj, stočni kelj, brokula, cvjetača, keleraba.

Keleraba ima maksimalno 20 cm dugu stabljiku iz koje izrastaju dugodrškaasti listovi iznad gomolja, a listovi ispod gomolja odumiru. Najosnovnija podjela kelerabe je na plavu i bijelu, pri čemu su najranije bijele sorte. Osim svog ugodnog okusa, također su bogat izvor vitamina B, C i E, kalcija, kalija, selena, cinka, željeza, folne i pantotenske kiseline. Konzumira se sirova, sama po sebi ima dobar okus ili kao dio vegetarijanskih salata. Možemo je kuhati, pirjati, peći, može se koristiti kao tikvica u tijesto umjesto krumpira za palačinke ili pohati u trostrukom panaduru.

Kako uzgajati kelerabu

• Položaj bi trebao imati vlažniju klimu, ne treba visoke temperature. Pazimo na ravnomjerno ovlaživanje tla, redovito zalijevamo srednjom količinom vode, okopavamo. Pri sušnom vremenu gomolje odrvene i nakon obilnijeg zalijevanja pucaju. Tlo na gredicama održavamo bez korova.

• Rane sorte: sijemo u veljači. Sadimo ih u razmaku 25x25 cm sredinom travnja. Bijele rane sorte kelerabe ne podnose više temperature početkom ljeta. Proljetne sorte pri sadnji pokrivamo netkanim tekstilom.

  Ljetne sorte: sijemo u ožujku ili u travnju. Sadimo ih u razmaku 25x25 cm u prvoj polovici svibnja.

  Kasne sorte: sijemo na prijelazu travnja i svibnja. Sadnice moramo posaditi najkasnije do sredine kolovoza.

• Biljke zahtijevaju glinasto ili glinasto-pjeskovito tlo, s dovoljnim sadržajem humusa i dovoljno dostupnih hranjivih tvari. Optimalna pH vrijednost kreće se u rasponu 6–7,3.

• Prije sadnje poželjno je primijeniti u tlo industrijska gnojiva u dozi 30–60 g/m2 s omjerom hranjivih tvari NPK 1,5:1:2, prvu polovicu doze kod kasnih sorti ili kod izravne sjetve dodajemo pri sadnji, a drugu tijekom vegetacije.

• Oštećenje sušom očituje se pucanjem korijena, gomolja i plodova, pri jačem oštećenju usušivanjem.

  Od štetočina na kelerabi se pojavljuju Zemljena buha (Phyllotreta undulata), Crna zemljena buha (Phyllotreta atra), Kupusna zemljena buha (Phyllotreta nemorum) i Kupusna uš (Brevicoryne brassicae).

  Od gljivičnih bolesti javlja se prvenstveno pepelnica.

• Kelerabu beremo odabiranjem prema veličini. Rane obično tada kada dosegnu veličinu od 4 cm. Neprikladno je brati biljke koje su procvjetale.