Brokula Apolena F1

Brassica oleracea convar. botrytis var. cymosa - Apolena F1

Brokula je bogata vlaknima, beta karotenom, vitaminima C i E, folnom kiselinom, mineralima i flavonoidima. Također ima nizak sadržaj šećera i masti, što je čini ne samo vrlo zdravom, već i dijetalnom namirnicom. Potječe sa Sredozemlja, s područja Apeninskog poluotoka. Jedna biljka pruža čak i višestruku žetvu! Brokula štiti ljudski organizam od slobodnih radikala, toksina i karcinogenih tvari.

Za očuvanje vrijednih tvari bolje je brokulu termički obraditi na pari nego kuhanjem. Može se jesti i sirova. Priprema se dušenjem, kuhanjem, može se i pržiti ili prokuhanu dodati u salate, a često je i dio smrznutih mješavina povrća. Listovi brokule su jestivi i mogu se pripremiti slično kao kupus!

Kako uzgajati brokulu

• Biljke podnose više temperature ljeti i niže u jesen. Brokula zahtijeva duboko, ilovasto-pješčano, humusno tlo s sadržajem kalcija i dovoljno organskih tvari. Ljetne vrućine uzrokuju prerani razvoj cvjetnih pupova i biljka brzo cvjeta, stoga je pogodan svijetli poluhljad s hladnijim strujanjem zraka. Podnosi mraz do -6 °C. U razdoblju formiranja rozeta ograničavamo gornje zalijevanje kako ne bismo umanjili kvalitetu jestivog dijela. Nikada ne dopuštamo da tlo gdje uzgajamo brokulu potpuno presuši. Tlo u okolini održavamo bez korova i okopano.

• Proljetne kulture sijemo u siječnju ili veljači. U travnju ili svibnju ih sadimo na gredicu u razmaku 45×45 cm.

  Ljetne kulture sijemo od ožujka do svibnja. Na gredicu ih sadimo u lipnju u razmaku 50×45 cm.

  Jesenske kulture sijemo u lipnju. Sadnja na gredicu odvija se u srpnju u razmaku 50×40 cm.

  Sjeme sijemo u sterilizirani supstrat. Klijancu su potrebne dnevne temperature od 15 do 18 °C, noću između 12-16 °C. Pogodni su pri proljetnoj sjetvi staklenici ili rasadnici. Brokulu sadimo na lokaciju kada ima najmanje 5 listova i čvršću stabljiku. Nakon sadnje pokrivamo brokulu netkanim tekstilom koji osigurava jednoliku temperaturu, a istovremeno štiti nasad od gubitka vode i napada štetnika.

• Pogodna su teža propusna tla s dovoljnim omjerom vlage u tlu i optimalnim pH 6–7,5. Brokula također ima visoke zahtjeve za kalcijem, stoga su alkalna tla neprikladna.

• Mjesto sadnje trebalo bi biti dobro gnojeno organskim gnojivima. Za potporu rastu primjenjujemo višekomponentna gnojiva sa sadržajem bora i molibdena, jer je brokula osjetljiva na nedostatak ovih mikroelemenata. Doze dušika ne bi trebale prelaziti 20g/m2. Došlo bi do nakupljanja dušika, a time i taloženja opasnih nitrata u biljci, koja tada nije prikladna za konzumaciju. U jesen na zemljište primjenjujemo stajnjak, vapnujemo dolomitnim vapnenom i dodajemo u tlo dozu od 6,5 g/m2 P2O5 i 45g/m2 kalijevog sulfata. Izbjegavamo gnojiva sa sadržajem klora.

• U kiselom tlu brokula može biti napadnuta tumorskim bolestima korijena. "Slijepo cvjetanje" rozeta brokule može biti uzrokovano nedostatkom molibdena. Uzrok može biti i oštećenje vegetacijskog vrha kupusovom muhom.

  Biljke napadaju zemljene buve. Mlade sjetve održavamo vlažnima (vlaga ne odgovara zemljenim buvama) i pokrivene tekstilom.

Brokulu također napadaju kupusova stenica i kupusov surlaš. Drugi štetnik je kupusova uš. Napadnuti listovi su uvijeni, žute ili crvene. U slučaju napada kupusove uši preporučujemo trenutačno uklanjanje posliježetvenih ostataka i odmah tretirati nasad insekticidnim preparatima.

Prikladna je i zaštita od pepelnice i drugih gljivičnih bolesti fungicidnim preparatima.

• Glavnu rozetu beremo čim je čvrsta, a pupovi još nisu otvoreni. S berbom ne odgađamo kako nam rozeta ne bi procvjetala. Nakon berbe glavne rozete kod većine sorti razvijaju se bočne rozete. Manje su, ali jednako krhke i ukusne kao glavna rozeta.