Krastavac za kiseljenje Dalila F1

Cucumis sativus - Dalila F1

Krastavci nesumnjivo spadaju među najomiljenije vrste povrća. Krastavci za kiseljenje ili salate vjerojatno su najčešće uzgajana vrsta povrća. Dugačke sorte poznaje svatko. Plodovi mjere preko trideset centimetara, glatki su, nisu gorki i pogodni su za uzgoj u stakleniku i pod folijom. Krastavci potječu iz Indije, gdje se uzgajaju već 3000 godina. Biljka duga do 2 metra, penjačica. Karakteristično ima velike duboko izrezane listove koji rastu naizmjenično. Krastavci stvaraju velike žute jednopolne cvjetove – muške i ženske, koje oprašuju kukci. Plod su krastavci - bobice.

Krastavci liječe opekline od sunca. Sadrže enzim erepsin koji razgrađuje bjelančevine i ubija bakterije i parazitske crve. A uz to još umiju čistiti crijeva. Vitamin E štiti stanice od slobodnih radikala. Gorke tvari koje nam ne odgovaraju kod krastavaca navodno djeluju na rast tumora. Osim toga, slično djeluje i kukurbitacin tipa C, koji ima i protuupalno djelovanje. Kod konzumacije krastavaca brzo se javlja osjećaj sitosti, što pomaže kod dijeta za mršavljenje.

Osim osnovnih kuhinjskih priprema krastavaca, kao što su salate ili za zimnica, od krastavaca se mogu praviti i razne kremaste salate, ali i kokteli i razni smoothie-i.

Kako uzgajati krastavce

• Nije preporučljivo saditi krastavce tamo gdje su prije uzgajani krumpir ili jagode. Naprotiv, pogodni su gredice nakon graška, luka, repe ili graha. Krastavci zahtijevaju svijetlo, toplo mjesto koje je zaštićeno od vjetra. Tlo oko nikle sadnice održavamo rastresitim i čistim. Krastavci su plitko ukorijenjeni, ne kopamo duboko. Biljke u fazi šest listova zaštipujemo nakon petog lista, a kasnije i bočne izbojke nakon postavljenih plodova. Zaštipavanjem ubrzavamo berbu najmanje za četrnaest dana. Zalijevanje tijekom sunčanog vrućine nije preporučljivo, pate od opeklina i plamenjače. Listovi moraju biti suhi preko noći, stoga je popodnevno zalijevanje potpuno nepogodno i zalijevamo samo ujutro. Za uzgoj krastavaca pogodno je koristiti PVC foliju koja štiti sadnice od mogućih padova temperature. Najpogodniji je crni netkani tekstil.

• Sjeme krastavaca može se sijati izravno u gredicu, i to oko 20. svibnja. Krastavci su relativno osjetljivi na temperaturne šokove, stoga temperature ne bi smjele padati ispod 8°C.

  Druga mogućnost je predsadnja, kada izbjegavamo pepelnicu krastavaca. Sjetva se može provoditi već od sredine travnja. Sjeme sijemo u supstrat za sjetvu po jedno sjeme izravno u posudice ili lončiće. Možemo preduzgajati uz prozor u interieru ili stakleniku. Sadnice se preduzgajaju u periodu od 12 – 16 dana, a pogodna temperatura za klijanje sjemena je 15 – 18 °C. Prekomjerno zalijevanje ne odgovara ni sjemenu ni mladim sadnicama, mogle bi lako uginuti. Sadnice ponovno postavljamo na ciljno mjesto tek nakon 20. svibnja.

• Zahtijevaju kvalitetno, pognojeno, duboko obrađeno tlo.

• Mjesto je dobro prije sadnje pognojiti dobro odležanim stajskim gnojem ili zrelim kompostom. Tako pripremljeno tlo treba ostaviti još 2 do 3 tjedna da se slegne. Tijekom vegetacije može se prihnojiti razrijeđenom gnojnicom sa fermentiranim kokošjim izmetom. Može se koristiti i umjetno gnojivo Cucumin, namijenjeno posebno za krastavce. Možemo primjenjivati i Cererit ili Floran.

• Štetočine koje sišu sokove kao što su npr. uši, štitaste uši ili grinje mogu pri jakom napadu značajno oslabiti naše biljke. Od gljivičnih bolesti prevladavaju plamenjače kao što je plamenjača krastavaca, crna trulež plodova, pepelnica. Preporučljivo je kao prevencija, ne samo protiv štetočina koje sišu sokove, nego i protiv gljivičnih bolesti koristiti preparat ROCK EFFECT. Za tretman protiv gljivičnih oboljenja možemo koristiti preparate Acrobat MZ WG, Aliette 80 WG, dalje Dithane DG Neotec, Champion 50 WP, Kuprikol 50, Ortiva, Previcur Energy, Ridomil Gold MZ Pepite i Plíseň STOP.

  Simptome virusnog mozaika krastavaca možemo uočiti kod otprilike mjesec i pol starih biljaka. Na listovima se počinju stvarati zelenkastije nepravilne mrlje koje s vremenom žute. Listovi se nabiru i deformiraju. Prenose štetočine kao što su npr. uši ili štitaste uši. Zaštita je uništavanje štetočina koje sišu sokove, koje prenose bolest, i uništavanje biljaka u slučaju zaraze.

• Krastavce beremo najmanje dva do tri puta tjedno. Kod berbe pazimo da ne potrgamo sadnice krastavaca i ne oštetimo izbojke. Beremo zrele plodove.