Lubenica Tigrimini F1 - sjemenke lubenice

Citrullus lanatus - Red star

Kulturni oblik lubenice pojavio se već prije oko tisuću godina prije Krista, i to u Sredozemlju ili suptropskoj Africi. Lubenica je tikvasta plodovita povrćna kultura. Karakter rasta je puzajući ili penjajući. Mesnati izbojci dosežu dužinu od 100 – 250 centimetara. Postoji mnogo vrsta dinja i lubenica. Među najpoznatije spadaju: šećerne, koje su aromatičnije, s mekanijom i čvršćom sredinom i s tipičnom ananas mirisom. Charentais dinja svojim slatkim aromatičnim okusom često podsjeća na ananas ili papaju i ima intenzivan, poticajan miris. Galia je svijetla iznutra i na površini. Ima svijetlo žutu boju i svojim okusom podsjeća na nektarine. Medena dinja ima vrlo sladak, aromatičan i vrlo harmoničan okus. Izvana je svijetlo žuta, a iznutra prelazi iz zelene u žutu. Križanjem mrežaste i kantaloupe dinje u Izraelu uspjeli su uzgojiti dinju Ogen. Zahvaljujući svom lagano kiselkastom voćnom okusu iznimno je osvježavajuća i ukusna. Tendral je srodna medenoj dinji. Okusom joj se vrlo sliči, ali gotovo nema miris. Posljednja i najpoznatija vrsta je lubenica. Ima jarko crvenu boju sredine, crne sjemenke. Sredina je krhka, ima svjež, ne previše sladak okus i blagi aroma.

Konzumacija dinja i lubenica je korisna za zdravlje, ovo povrće jača i čisti organizam. Plodovi sadrže 90 do 95 % vode i 3 - 5 % šećera. Sadrže također vitamin C. Plodovi su vrlo niskokalorični. Imaju čak i protiv-sklerotičko i antireumatsko djelovanje te utječu na krvotok. U svakom slučaju, prije svega izvrsno okus imaju!

Kako uzgajati lubenicu

• Za uzgoj je preporučljivo koristiti crni netkan tekstil koji akumulira toplinu. Zahtijevaju sunčanu lokaciju. Obilno zalijevanje, osobito tijekom formiranja plodova.

• Sa sjetvom počinjemo već krajem ožujka. Sjetvu provodimo u sadne posudice ili lončiće. U jedan lončić sejemo 1 - 2 sjemenke. Optimalna temperatura za klijanje je 22°C. Pogodan je specijalni supstrat namijenjen za sjetvu i razmnožavanje, održavamo ga stalno umjereno vlažnim. Lončiće postavljamo na svijetlo mjesto. Sjeme će proklijati za 14 dana. Početkom svibnja počinjemo s kaljenje sadnica i premještanjem na konačnu lokaciju. Biljke sadimo na razmak od približno 1,5 x 1 m. Ili ih sadimo klasično u red, po 2 sadnice u razmacima od 30 - 40 cm.

• Tlo bi trebalo biti propusno i imati neutralnu reakciju (pH u rasponu od 6,5 do 7,0). Tlo se mora pripremiti već u jesen kopanjem ili oranjem. U tlo u proljeće ugrađujemo stajski gnoj ili kompost kako kasnije gnojidba ne bi bila potrebna.

• Preporučljivo je koristiti univerzalno tekuće gnojivo (Cererit, Kristalon - plod i cvijet). Kada su plodovi u fazi razvoja, primjenjujemo gnojivo svakih 14 dana. Čim plodovi sazrijevaju, ograničavamo gnojidbu. U jesen ili u proljeće potrebno je ugnojiti organskim gnojem, npr. dobro odležali kompost ili stajski gnoj.

• Crna trulež plodova krastavca je opasna bolest koja napada gotovo sve tikvaste povrćne kulture. Očituje se smećkastenjem listova od njihovih rubova te vodnjavošću i naknadnim smećkastenjem izbojaka. Nakon napada potrebno je provesti prskanje. Može se koristiti npr. učinkovit preparat Rovral Aqua Flo, odnosno Talent.

  Hmeljna grinja napada velik broj vrsta povrća. Napada osobito biljke uzgajane u staklencima. Na napadnutim listovima pojavljuju se svijetle mrlje, kasnije su vidljive na biljkama paučinke. Protiv grinje djeluju npr. preparati Talstar, Omite i drugi akaricidi.

  Biljke napadaju također pepelnica i lisne uši. Za lisne uši koristimo preparat Mospilan. Protiv pepelnice biramo fungicide na bazi bakra.

  Pucanje plodova uzrokovano je neravnomjernim dovodom vode biljci. Nedostatak magnezija prepoznaje se po svijetlim listovima s tamnozelenim žilama. Žućenje listova kod lubenica je znak viška vode.

  Biljke napadaju također puževi i ptice.

• Prve lubenice mogu se brati oko sredine kolovoza. Zrelu lubenicu prepoznajemo npr. po zvuku kada je pokucamo. Pri laganom pokucavanju trebao bi se čuti šupalj zvuk. Zrelu lubenicu sigurno prepoznajemo po presušenoj i uvrnutoj peteljci.