Dinja i lubenica

Ukratko: Lubenica i dinja plodovo su povrće iz porodice tikvovki kojem treba sunčano stanište i hranjivo, dobro pognojeno tlo. Lubenica (Citrullus lanatus) sadrži oko 90 % vode i 15 do 30 kcal na 100 g, plodovi obično teže oko 12 do 15 kg. Dinja ima manje plodove, podnosi hladnoću i ranije dozrijeva.

Mnogi ljudi smatraju lubenicu i dinju voćem, no istina je suprotna, riječ je o plodovom povrću koje pripada porodici tikvovki. Povijest ove slatke poslastice seže 4 tisuće godina unatrag, kada su je prema sačuvanim nalazima uzgajali stari Perzijanci.

Lubenica je osim slatke pulpe cijenjena i kao osvježenje u vrućim ljetnim danima. Sadrži oko 90 % vode i malo kalorija. U kuhinji se poslužuje svježa, narezana ili u voćnim salatama i napicima.

  Lubenica je pravi ljetni užitak :)

Dinje i lubenice dijele se na dvije vrste, i to:

• lubenica (Citrullus lanatus)

Poznata je i kao obična lubenica a podrijetlom je iz Afrike. Ova je vrsta razmjerno vrlo poznata i omiljena osobito zbog vodenaste, slatke pulpe, kora joj je tamnozelena s prugama, a u pulpi su skrivene crne sjemenke. 

  U lubenici je sadržano oko 90 % vode.

Plodovi mogu dosezati težinu do otprilike 15 kg, navodno je pronađen čak i „mališan” koji je težio 122 kg. Ako se pak želite osladiti lubenicom, birajte manje, težine oko 12 kg. Danas je dostupna čak i posebno uzgojena sorta u kojoj sjemenki više nećete naći. Sadržaj kalorija u lubenici vrlo je nizak, kreće se oko 15 do 30 kcal / 100 g.

Najčešće uzgajane sorte:

Janosik - Ova se sorta ponosi svijetlozelenom prugastom korom i pulpom zanimljivo obojenom u žuto.

Lajko II F1 - Riječ je o ranoj hibridnoj sorti koja donosi velik urod, uz to je vrlo otporna na bolesti i nepovoljno vrijeme. Njezina tamnozelena kora je tvrda, a ružičasta pulpa nježna, naraste do težine od oko 4,5 kg.

Sugar baby - Riječ je o ranoj sorti s tamnom korom koju prekrivaju svijetle pruge, ima tamnocrvenu, slatku pulpu i naraste do težine od oko 3 do 5 kg. Vegetacija traje oko 75 do 80 dana.

Crimson sweet - Ova lubenica ima ovalne plodove koji u povoljnim uvjetima narastu do težine i do 15 kg. Njihova je pulpa jarkocrvena do ružičasta, a kora je također tamnozelena s dodatkom svijetlih pruga. Vegetacija traje 80 do 85 dana, a nužni su dovoljan dotok svjetla i vode te humusno tlo koje je potrebno dobro pognojiti.

• dinja (Cucumis melo)

Ova dinja najčešće ima zelenu raspucalu koru i jarkožutu pulpu, što se međutim može razlikovati prema pojedinim sortama. Njezini su plodovi manji od plodova lubenice. Zahvaljujući otpornosti na hladnoću i ranijem dozrijevanju, međutim, lakša je za uzgoj.

Najčešće uzgajane sorte:

Carib gold - Ova je hibridna sorta tipična po visokom prinosu i otpornosti na vremenske uvjete. Ima tamnonarančastu pulpu i nakon berbe dugo traje.

Melba - Riječ je o ranoj sorti prikladnoj za uzgoj u toplijim krajevima, na mjestima zaštićenim od vjetra. Najbolje joj uspijeva u ilovasto-pjeskovitim tlima bogatim hranjivima.

Dinja se najčešće poslužuje u kombinaciji s parmskom šunkom kao izvrsno predjelo.

Moglo bi vas zanimati: Metvica