Paprika za ubrzavanje Sandra
search
  • Paprika za ubrzavanje Sandra

Paprika za ubrzavanje Sandra

28,00 Kč
s PDV-om

Opis

Rana do polurana paprika koja teži oko 140 grama. Nakon sazrijevanja postaje crvena, konusnog je oblika. Pogodna za uzgoj u stakleniku i plasteniku. Pakiranje sadrži 40 sjemenki.

Količina
Na zalihi

  Širok izbor kvalitetnih proizvoda

Sjeme, eterična ulja, pribor za uzgoj i egzotične biljke na jednom mjestu

  Ekološki asortiman

Prednost dajemo prirodnim i nježnim proizvodima

  Savjeti stručnjaka

Pomoći ćemo ti u uzgoju – savjetnik, blog i osobni kontakt

  Dostava u cijelu EU

PPL, DPD, GLS i lokalni prijevoznici – mjesto preuzimanja ili dostava na adresu

Capsicum annum - Sandra

Trajna biljka podrijetlom iz Meksika. U kulturi se uzgaja kao jednogodišnja i može narasti do visine 0,5–1,5 m. Ima naizmjenično postavljene kopljaste listove. Cvjetovi su bijeli petočlani. Plod je mahuna čija je prirodna boja crvena. Uzgaja se tri tisuće sorti paprika, sladkih i ljutih. Za ljutinu je zaslužan alkaloid kapsaicin. Najprije se uzgajala kao ukrasna biljka. Njezina primjena kao začin, odnosno kao povrće, došla je tek kasnije. Danas se koriste uglavnom dvije vrste paprika. Prva je paprika obična (Capsicum annuum). Druga paprika obilato korištena za proizvodnju začina su sorte vrste Capsicum frutescens, označene kao chilli. Općenito se paprike dijele u šest skupina na: kopljaste paprike (mađarski tip), kvadratne paprike, jabučaste paprike, kapie, volovski i ovnujski rogovi te začinske odnosno chilli.

Paprike sadrže mnogo kalija, fosfora i natrija te su osim ostaloga značajan izvor vitamina C, U i karotena. Povrćne sorte koriste se svježe, u salate ili u hladnoj i toploj kuhinji. Začinske su opet izvrsna pikantna začina! Paprike imaju široku primjenu, mogu se toplinski obrađivati, jesti hladno, pogodne su za pripremu salata, azijskih jela ili za ukiseljavanje. Izvrsni su dodatak pri dijetama.

Kako uzgajati paprike

  • Zahtijeva toplo sunčano, zaštićeno stanište. Optimalni raspon temperatura tijekom vegetacije je 18–23°C. Temperature ispod 14 i iznad 30°C su ekstremne i ne odgovaraju paprikama. Paprike sadimo po 2 jedna pored druge. Paprike je preporučljivo kontinuirano podvezivati. Idealno je pričvršćivanje biljke na nosivi štap kako kod donjeg dijela biljke, tako i kod gornjeg dijela. Važno je redovito zalijevanje i čupanje korova oko biljaka. Ni u kojem slučaju zalijevanje i prskanje ne provodimo za izravnog sunca jer bismo ih opalili. U plastenjaku ili stakleniku paprike će izrasti također mnogo brže, uglavnom zahvaljujući temperaturi i vlažnosti. Paprike redovito kontroliramo je li su napadnute štetnicima ili se pokazuju znakovi fizioloških ili gljivičnih bolesti.

  • Paprike sijemo od siječnja najkasnije do kraja ožujka. Da bismo olakšali sjetvu, možemo ih saditi u tresetne jiffove. Ako biramo sadnju u supstrat, trebao bi sadržavati perlit pomiješan u odgovarajućem omjeru sa na hranjive tvari bogatom zemljom. Koristiti možemo dakle specijalni supstrat za sjetvu koji pomiješamo s perlitom ili pijeskom. Sjeme sadimo otprilike 1 cm duboko. Posađeno sjeme tretiramo Previcurom, osiguravamo tako zaštitu protiv polijeganja klijanaca. Temperatura bi se morala kretati oko 25 stupnjeva Celzija. Vlažnost zraka za pravilan rast sadnica ne bi se smjela mijenjati. Klicama treba mnogo svjetla kako se ne bi izdužile. Kada na malim biljkama niknu barem dva listića, vrijeme je presaditi ih u lonac. Biljke s korijenovim balom prebadamo na trajno stanište u razmak 60–70 cm x 25–40 cm.

  • Paprike zahtijevaju humozno, hranjivo tlo s dovoljno dostupne talne vode i pH u rasponu 6,5–7,5.

  • Osnovnom gnojidbom je ukompostirati u tlo, gdje ćemo saditi paprike, zrelo goveđe gnojivo, odnosno kompost. Ovu gnojidbu provodimo u jesen. U jesen istovremeno površinu vapnimo dozom oko 3,6 kg/m2 mljevenog vapnenca ili 2 kg/m2 ovisno o tlu na staništu. Prije sadnje preporučljivo je ukompostirati u tlo 50 – 70 g/m2 NPK gnojiva s većim udjelom dušika. Tijekom vegetacije prihrana se vrši vodorozpustnim NPK gnojivom - Cererit, Kristalon. Važno je da vodorozpustno gnojivo istovremeno sadrži mikroelemente! Gnojivo apliciramo svakih 14 dana.

  • Paprike bivaju napadnute sisavim štetnicima kao što su lisne uši, štitaste uši ili grinje. Za zaštitu možemo koristiti preparat Mospilan, Decis Mega ili preparat Symfonie od Natura.

    Pri velikoj vlažnosti zraka mogu biti plodovi napadnuti plijesni i gljivama. Najpoznatije gljivične bolesti su siva i bijela trulež. Zaštita protiv ovih gljivičnih bolesti je prikladan preparat Ortiva.

    Opasna je bakterijska pjegavost biljaka paprika. Nekrotični plodovi zahvaćeni ovom pjegavošću većinom pucaju i uništeni su. Raznobojne mrlje posebno na plodovima uzrokuje bakterijska bolest zvana bronzavost. Pri ovim napadima biljaka najbolji je način njihova likvidacija.

    Nedostatak kalcija u tlu, neravnomjerno navodnjavanje ili prisutnost kalija u tlu uzrokuje fiziološke poremećaje. Ovi nedostaci mogu se pokazati poremećajima plodova, listova, cvjetova, koji se često zamjenjuju za gljivična oboljenja. U slučaju da su biljke napadnute nekrozom, održavamo ravnomjerno zalijevanje, dostatnu prehranu i tretirate ih na primjer učinkovitim kalcijevim kloridom ili specijalnim folijarnim gnojivom.

  • Paprike uzgajane za zelene plodove beremo već sredinom srpnja. Plodove crvene ili žute beremo tek krajem kolovoza i u rujnu. Začinske papričice (chilli) beremo u jesen, ako su uzgajane vani ili u stakleniku.

Preporučeni članci

Nohel
P25312
7 Artikli

Podaci

Težina uzgoja
Srednja
Pogodno za uzgoj
Uzgoj u stakleniku
Namjena
Jestivi plodovi
Vrijeme sjetve
Proljeće
Vrijeme berbe
Jesen
Ljeto
Boja ploda
Crvena

Posebne reference

ean13
8590383644301
Novo
Komentari (0)
Trebamo vašu privolu za korištenje kolačića kako bismo vam, među ostalim, mogli prikazivati informacije povezane s vašim interesima.