Kako uzgojiti zdravo grožđe

Što razmotriti prije sadnje

Nadmorska visina mjesta gdje želimo uzgajati vinovu lozu nam određuje je li to uopće realno na mjestu našeg vrta. Uzgajati vinovu lozu slobodno izvan zaštićenih položaja (južne padine, južni zidovi kuće) moguće je samo do nadmorske visine 250 m.n.v., inače će nam grmovi zimi izmrznuti i neke žetve će biti u prosjeku jednom u 3 godine, u godinama s blažim zimama i povoljnim proljećem. S druge strane, ako imamo mogućnost posaditi vinovu lozu direktno uz zid zgrade koja je orijentirana prema jugu, odnosno JI ili JZ, možemo se nadati prekrasnoj godišnjoj žetvi čak i na 500 m.n.v.

Vinova loza zahtijeva cjelodnevno sunce, blizina viših stabala ili zgrada uvijek će se negativno odraziti na veličinu žetve.

Odabir sorte - vrste vinove loze

Značajnu ulogu s obzirom na otpornost prema mrazu i bolestima ima pravilan odabir sorte. Valja napomenuti da su starije i manje otporne sorte još uvijek najprodavanije. Zaboravite na sorte čija imena poznajete s boca vina u trgovinama. Isplati se uložiti više truda i nabaviti kvalitetnu sortu.

Sorte vinove loze dijele se na stolne i mošćevne. I grožđe mošćevnih sorti je ukusno, no iz grožđa stolnih sorti se vino teže proizvodi.

Od mošćevnih sorti za lošije klimatsko-talne uvjete mogu se preporučiti sorte Hibernal, Medina i starija sorta Isabella.

Stolne sorte vinove loze, otporne su sorte nastale na teritoriju bivšeg SSSR-a – Ustojčivyj dokučajevoj, Augustovskyij, Vostorg, Kutuzovskij, zatim moderne sorte nastale na čehoslovačkom teritoriju su na pola puta prema otpornosti – Vitra, Pola, Olšava, Ametyst, itd.

Od drugih vrsta vinove loze može se preporučiti još Vitis Amurensis, najbolje oplemenjene sorte.

Sadnja i rezidba vinove loze

Uz optimalnu njegu vinova loza može donijeti manju žetvu ovisno o sorti već druge godine nakon sadnje. Kod vinove loze, kao i kod ostalih voćnih biljaka vrijedi da je za očuvanje svojstava sorte potrebno razmnožavanje dijelom biljke (reznicom), a ne sjemenom. Vinovu lozu možemo razmnožiti i sami, pomoću reznice, ili kupujemo cijepljene sadnice.

Sadnju sadnice provodimo duboko, tako da je mjesto cijepljenja nekoliko cm iznad razine tla. Vinova loza je puzavica, zahtijeva potporu. U prvoj godini dovoljan je kolac, u sljedećim godinama gradimo potporne konstrukcije.

Bez rezidbe vinovu lozu ne možemo uspješno uzgajati duže vrijeme.

Osnova reza svih voćnih biljaka je da neki dio skratimo potpuno, a neki samo neznatno. Pojednostavljeno se može reći da rez kod vinove loze treba biti toliko dubok da nam sljedeće godine u jesen mladice dosegnu debljinu olovke. Ako su previše jake - rezalo se previše, ako su slabe i neodrvenjene - rezalo se premalo. Nenadmašan i za vinovoj lozi najprikladniji oblik koji istovremeno koristi njezine fiziološke preduvjete rodnosti je jedna stabljika s jednom plodnom letvom ili dvjema plodnim letvama i jednim pričuvnim čepom na vrhu.

Plodnu letvu privezujemo vodoravno tako da svi pupovi imaju iste uvjete. Kod vinove loze naime najviše položeni dio najbujnije raste. Ovaj oblik, kada imamo grozdove u istoj visini, cijenit ćemo kako pri prskanju, tako i pri postavljanju zaštitnih mreža. Na slikama grm prije reza i poslije. Jedna stara plodna letva zamijenjena je s dvije nove. Obje plodne letve će se u travnju ponovno vodoravno privezati.

Zeleni radovi

Tako se nazivaju radovi koji se provode tijekom vegetacije. To su pinciranje, uklanjanje zaperaka i skraćivanje mladica. Ovim radovima grm vinove loze održavamo prozračnim i određene veličine, što utječe na smanjenje mogućnosti napada bolesti i olakšava njegu.

Pinciranje je odlamanje mladica rano nakon nicanja, njime se uklanjaju one mladice koje ne nose osnove grozdova i koje nećemo iskoristiti za oblikovanje grma. One bi se razvijale nepotrebno na štetu onih koje nose grozdove.

Zaperke uklanjamo slično kao kod rajčica, minimalno u području gdje se nalaze grozdovi. Skraćivanje mladica (čepljenje) provodimo u srpnju i kolovozu, potrebno je ostaviti mladice dovoljno dugačke, minimalno 1 metar, bolje više!

Zaštita vinove loze

Vinova loza jedna je od najdulje uzgajanih biljaka na zemlji, kod koje se zahvaljujući dugogodišnjoj kultivaciji razvila velika količina sorti. Zahvaljujući međudržavnoj i međukontinentalnoj introdukciji sorti i vrsta vinove loze ukupno se obogatio svjetski sortiment sorti, no zajedno s novim vrstama loze iz Amerike smo dovezli i najznačajnijeg štetenika i najznačajnije bolesti, na koje moramo misliti već pri planiranju sadnje vinove loze.

Filoksera

U vrijeme svoje introdukcije bila je odgovorna za uništenje gotovo svih vinograda u Europi. Europska loza naime nije bila navikla na ovog novog štetnika i vrlo lako mu je podlijegala. Danas više nije takva prijetnja jer se svi vinogradi sade na otpornim podlogama koje mogu odoljeti filokseri. U vrtlarske uvjete ipak se preporučuju cijepljene sadnice vinove loze.

Plamenjača Plasmopara viticola

Ova bolest može potpuno uništiti grozdove i lišće loze. Pojavu potiče toplo i vlažno vrijeme. Pri početku ispoljavanja bolesti karakteristična je svjetlozelenim, kasnije smeđim uljastim mrljama na gornjoj strani listova koje su sa donje strane listova obrasle bijelim micelijom gljive. Listovi kasnije propadaju i otpadaju, grozdovi nekrotiziraju, suše se.

Kemijska sredstva za zaštitu protiv ove bolesti dijele se prema načinu djelovanja na kontaktna i sistemska. Kontaktni pripravci su na bazi bakrenog oksiklorida, imaju kraće djelovanje, s poznatim (manjim) neželjenim učincima.

Sistemski pripravci su složenijeg sastava, imaju duže djelovanje, no njihovi neželjeni učinci nisu u potpunosti istraženi.

Pepelnica vinove loze – Uncinula necator

Bolest se očituje bjelkastim nalozimat na lišću, koje je kao posuto pepelom, otuda sinonim Brašnasta plijesan vinove loze. Bjelkasti nalozi prekrivaju grozdove, pokožica bobice se stvrdnjava i puca (sjemenska pukotina). Kao kontaktni pripravci protiv pepelnice koriste se pripravci na bazi sumpora.

Infekcija vinove loze pepelnicom uzrokuje gospodarske štete samo ako je vinova loza napadnuta do kraja lipnja.

Kalendar zaštite vinove loze

Sljedeća shema zaštite koristi se kod srednje osjetljivih sorti. Kod otpornijih (vidjeti preporučene sorte) dovoljne su prve dvije aplikacije, a zatim samo posljednja, primijenjena u vrijeme bojenja grozdova.

S prvim tretiranjem vinove loze protiv plamenjače započinje se u razdoblju prije cvatnje, dakle u drugoj polovici svibnja ili početkom lipnja. Za prvi tretman dovoljan je kontaktni pripravak.

Sljedeći tretman provodi se u razmaku od 14 dana – tretiranje nakon cvjetanja. Ovdje je dobro tretirati i protiv pepelnice, u jedno spremište pomiješaju se oba pripravka, samo je potrebno spriječiti izravan dodir koncentrata. Bolje je koristiti sistemske pripravke.

Sljedeći tretman preporučljivo je provesti u vrijeme zatvaranja grozdova – bobice u grozdovima počinju se dodirivati.

Termini daljnjih aplikacija ovise o vremenu, ako je suho razdoblje bez oborina, tretiranje nije potrebno, obrnuto, ako je toplo i vlažno razdoblje, potrebno je tretirati svakih 14 dana u slučaju sistemskih pripravaka i svakih 7 dana u slučaju korištenja kontaktnih pripravaka.

Preporuke za aplikaciju pripravaka

Preporučljivo je koristiti kvašivo, pripravak tada ima bolju učinkovitost. Za dobru učinkovitost sistemskih pripravaka potrebno je koristiti jedan tip samo 2 puta tijekom sezone, to iz razloga kako ne bi nastala rezistencija.