Bob - poznato nepoznato povrće

Ukratko: Bob je jednogodišnja mahunarka koja podnosi hladnoću do -4 °C, pa ga možete predsijati već početkom veljače, a u ožujku presaditi ili posijati izravno na gredicu. Sije se na dubinu 8-10 cm u redove razmaka 15-25 cm. Nezrele mahune beru se krajem lipnja, a nezrelo sjeme u kolovozu.

Bob - poznata nepoznata zelenjava

Bob obični - potječe iz sjeverne Afrike i jugozapadne Azije, gdje se uzgajao još prije 6000 godina pr. Kr. Spada među najstarije povrće-stočnu hranu uopće. U Europu je stigao tek u brončano doba. Bob pripada porodici mahunarki, latinski Faba vulgaris ili također Vicia Faba - VIKA BOB. Značajna je poljoprivredna kultura koja se uzgaja za plodove mahune i sjemenke, koristi se i za hranjenje domaćih životinja u obliku silaže ili bobovog brašna. Bob je jednogodišnja biljka, vrste graha, koja zahvaljujući sadržaju zdravih tvari za ljudski organizam doživljava povratak na hrvatske vrtove.

Uzgajamo bob

Bob je jednogodišnje povrće s moćnom uspravnom stabljikom. Naraste do visine 100 cm. Dobro podnosi i niže temperature, preživljava i pri temperaturama od -4°C. Bob možemo uzgajati i na malim vrtovima.

Sjetve i sadnja - Bobu za razliku od npr. graha ne smetaju niske temperature. Ne bojte se započeti vrlo rano u proljeće.

Najpogodnija su duboka tla, rahla s dovoljno hranjivih tvari, koja dognojujemo stajskim gnojivom. Bob preporučujemo preduzgajati već početkom veljače. Klijanje traje 8-10 dana. Idealna temperatura za klijanje je 5-10°C. Već u ožujku možemo bob presaditi na gredicu. Možemo također posijati izravno na gredicu u ožujku, ali preduzgajene biljke su otpornije i urod je tako zajamčeno bolji.

Pri sadnji na gredicu pridržavamo se dubine sjetve 8-10 cm i biljke sadimo u uske redove 15-25 cm.

Zalijevanje - provodimo uglavnom u razdoblju cvatnje (srpanj) i zrenja plodova, kada je biljka najzahtjevnija za vlagu. Okolinu biljke održavamo čistom, bez korova. Bob ima dekorativno cvjetanje, koje tvori moćne bijele do četverocentimetarske cvjetove.

Berba - bob se bere u razdoblju mliječne zrelosti. Kod boba se beru nezrele mahune krajem lipnja i nezrelo sjeme u kolovozu. Plod je mahuna duga do 7 cm i 1,3 cm široka, sadrži 4 sjemenke. Sjemenke su ovalne, često različito savijene. Smeđe-crne boje.

Bob poboljšava kvalitetu tla, može biti i tzv. zeleno gnojivo. Veže atmosferski dušik. Uspijeva u toplijim područjima.

Bob sadrži veliki udio proteina i aminokiselina. Sadrže također levodope, kemijske tvari koje tijelo koristi za proizvodnju dopamina (povezanog s motivacijom mozga). Bob je izvor vlakana, vitamina C, E, kalija i sadrži također fosfor. Bob je raširen u njemačkoj kuhinji, u hrvatskoj kuhinji je poznat među ljudima koji njeguju zdrav način života i u vegetarijanskoj kuhinji.

Bob koristimo u salatama, juhama, pireima, faširancima, za toplinsku obradu (rižota, tjestenine, uz meso). Upotreba boba vrlo je slična upotrebi graška i graha. Zrela sjemenka mogu imati gorčikast okus, pa ih prije daljnje upotrebe prelijemo vrućom vodom. Bob možemo čuvati u hladnjaku, gdje će se održati 7-10 dana, ili radi očuvanja svježine u zamrzivaču, gdje ga pohranjujemo odvojenog na porcije koje zatim koristimo za konzumaciju.