Salata, najraširenija lisnata povrće

Salata je najrasprostranjenija i najpopularnija povrćna kultura u hrvatskim vrtovima. Nezahtjevna je za uzgoj, lijepo izgleda na gredici i od nje se može pripremiti bezbroj jela.

U osnovi salatu dijelimo na tri najčešće vrste:

• Glavičasta salata (lactuca sativa) – spada među najpopularnije. Vjerojatno je uzgojena iz divlje rastuće kompasne salate. Može se uzgajati cijelodnevno, otporna je na hladnoću. Kod nas se uzgaja kao jednogodišnja biljka. Postoji u mnogim mutacijama, razlikuje se oblikom, bojom, veličinom. Može biti ne samo glavičasta, već i lisnata, može se kidati i prerađivati postupno. Nadalje se dijeli prema uzgoju na ranu, ljetnu, za sadnju u staklenicima, grijanim staklenicima, vanjsku i druge vrste.

• Ledena salata - ima tvrde, krhke listove, glavica podsjeća na kupus. Ako kod ledene salate ne oštetite srce listova, biljka će ponovno izniknuti s novim listovima i tako se može brati višekratno.

• Rimska salata – ima duge ukusne listove savijene u glavicu. Zahtjevnija je za toplinu, uspijeva u humusnim vlažnim tlima. Sazrijeva kasnije od ostalih sorti. Može biti visoka do 45 cm i težiti 3 kilograma. Postoji i u baby veličini. Rimsku salatu možemo koristiti i za toplinsku obradu.

Uzgoj salate

Najjednostavnije salatu razmnožavamo sjemenom. Brzo klija. Pri klijanju pazimo na dovoljno svjetla, kako bi biljke bile snažne i ne previše izdužene.

Možemo dakle zasaditi sjemenke direktno na gredicu. Sjeme sadimo cca. 2 cm duboko. Ili možemo biljke preduzgojiti. Za presađivanje tada biramo manje, kompaktne biljke s čvrstim korijenom, koje će tada bolje rasti. Sadnice bi trebale imati 4-6 pravih listova.

Pri sadnji biljaka pazite na pravilnu udaljenost između pojedinih sadnica. U gusto posađenim kulturama biljke međusobno ometaju rast i znatno su više ugrožene bolestima i štetočinama.

Sadnice se sade dovoljno duboko da gornji rub njihovog korijenskog bala bude samo blago prekriven tlom. Oprezno, ali čvrsto pritisnite tlo oko biljaka. Pri ranim terminima sadnje mlade biljke slabo podnose hladne noći. Za zaštitu možete koristiti tanki lagani tekstil, dok se dobro ne ukorijene.

Salatu možemo uzgajati na jednoj gredici tijekom cijele godine. Međutim, moramo pravilno odabrati sorte:

• Proljetne sorte – sijemo u veljači u rasadnik, sadimo u ožujku i beremo u lipnju

• Ljetne sorte – sadimo direktno na gredicu u travnju. Beremo u rujnu.

• Jesenske sorte – sijemo u kolovozu na gredicu i beremo u listopadu.

• Zimske sorte (prezimljujuće) – sijaju se u listopadu i beru u ožujku

Preporučujemo sadnju na sunčanom mjestu u ilovasto-pjeskovitom dobro rahljenom tlu, gdje temperatura neće prijeći 25 °C, jer bi salata nepotrebno brzo krenula u cvijet, a to ne želimo. Pridržavamo se redovitog zalijevanja. Najbolje između redova, ne direktno na biljke. Salatu sadimo na razmak 20x25 cm, ledena salata 30x30 cm. Tlo rahljimo. Ako sadimo u stakleniku, često prozračujemo kako se ne bi držala plijesan.

Salata je pogodna i za manje vrtove. Možemo vam preporučiti već pripremljenu mješavinu sjemena za šareni lijeh – talijanska salatna livada

K jednostavnim dječjim radostima spada prva sjetva biljaka. Njihov interes možemo obogatiti praktičnom sjetvom na trakama sjemena. Sjeme je ovdje već ravnomjerno raspoređeno i uštedit će vam također vrijeme s prorjeđivanjem salate.

Kod gnojidbe salate pazimo na količinu nitrata koji se mogu nakupljati u listovima. Gnojiti možemo kako već gotovim gnojivima namijenjenim direktno za lisnato povrće, tako npr. koprivinom gnojovkom ili možemo upotrijebiti 5 l zrelog komposta na m2 gredice.

Lisnu salatu beremo već 7 tjedana od sjetve. Glavičastu salatu nakon 10-11 tjedana, a na rimsku čekamo tjedan dana dulje. S obzirom na brzinu rasta i berbe salate možete također iskoristiti slobodna mjesta na gredici za sadnju bilo glavice salate za brzu potrošnju, ili npr. trgaću salatu hrastolisnu i uživati u ukusnim listovima dulje.

Druge poznate ili manje poznate vrste salate:

Lokika, Lollo rosso, Lollo bianco, Motovilac, Hrastolist, Kozlac, Rukola, Cikorija, Crvena cikorija, Jelenski rog, Radicchio, Endivija, crvene i kovrčave

Salata se sastoji prvenstveno od vode. Ima dakle minimalno kalorija. Pogodna je za dijete. Sadrži vitamin C, vitamine B skupine, kalcij, željezo, kalij, betakaroten i vlakna. Pogodna je za trudnice. Sadrži tzv. folat koji sprječava neke razvojne mane ploda.

Općenito su salate pogodne u miješane salate (jela) odatle taj naziv, kada je složeno više vrsta lisnatih salata sa zalivom (jogurtovim, biljnim). Glavičasta salata pogodna je za klasičniju pripremu sa slatko-kiselim zalivom, eventualno prženom slaninom. Rimsku salatu možemo također podinstiti s mesom, za zavitke, nadjev, u rižoto, itd. Vrlo je ukusna svježa s dresingom od maslinovog ulja i balsamika.