Žetva, sušenje i fermentacija duhana

Izvorna domovina duhana su Sjeverna i Južna Amerika te Australija. Na našem području duhan se počeo uzgajati već u 17. stoljeću. Kod nas u Češkoj duhan se više ne uzgaja komercijalno od 90-ih godina prošlog stoljeća, no ipak sve više ljudi ga zbog svoje nepretencioznosti uzgaja kod kuće ili u vrtu.

Nije duhan kao duhan

Biljku duhana možemo iskoristiti ili cijelu, bez ostataka, ili samo njezine listove. To ovisi prije svega o sorti duhana koju uzgajamo. Glavni cilj zbog kojeg se duhan uzgaja diljem svijeta jest, naravno, proizvodnja duhanskih proizvoda. Međutim, iz njega se proizvode i drugi proizvodi, primjerice limunska kiselina ili nikotinska kiselina.

Stabljika biljke se pak može koristiti pri proizvodnji celuloze, a iz sjemenki možemo dobiti ulje za proizvodnju sapuna, lakova i fernajza. Poznajemo dvije vrste duhana koje možemo uzgajati za proizvodnju cigara ili cigaretnog duhana. Najpoznatiji i najkvalitetniji je duhan Virginia (nicotiana tabacum), a drugi je seljački duhan ili na češkom machorka (nicotiana rustica). Među uzgajivačima je međutim rasprostranjenija podjela prema tome u kakvim uvjetima raste.

Duhan prema podneblju

• Orijentalni duhan - čini oko 1/6 svjetske proizvodnje. Radi se o sorti s malo listova koja se bere ručno i suši se izravno na suncu, a ne u sušarama. Uzgojne površine s orijentalnim duhanom nalazimo prije svega na Balkanskom poluotoku.

• Vrsta Virginia - najuzgajaniji je duhan uopće i čini gotovo polovicu svjetske proizvodnje. Duhan ima velike listove koji se beru pojedinačno i suše se najčešće umjetno.

• Duhan Burley - čini samo oko 10 posto ukupne proizvodnje u svijetu. Kod ove vrste beru se i listovi i stabljika. Najčešće se suši ili prirodnim načinom na suncu ili umjetno u sušarama.

• Kentucky - tamni duhan, vrlo malo rasprostranjen.

• Cigarski duhan - obuhvaća približno 3 podvrste, i to duhan za omot, pokrovni list i za cigarsku unutrašnjost.

• Lokalne vrste duhana - samo lokalno rasprostranjene vrste duhana koje su nastale oplemenjivanjem pojedinih uzgajivača.

Kako uzgajati duhan?

Duhan sadimo uglavnom u obliku presadnica, stoga ga je dobro prethodno uzgojiti. Presadnice sadimo krajem travnja, idealan termin smatra se 10. do 25. svibnja (ovisi o temperaturi, sadimo čim temperature ne padnu ispod točke smrzavanja), tako da je moguće saditi i ranije ili kasnije. Biljke koje su posađene nakon 25. svibnja obično daju manji prinos, ali na kvaliteti duhana se to neće odraziti. Fenomen uzgoja duhana je takozvano uklanjanje cvjetova, odnosno proces kada se tijekom cvjetanja uklanja vršni dio stabljike s cvjetovima zajedno s nekoliko listova (onih najmanjih i najzelenijih). Tako u biti pomlađujemo cijelu biljku i poboljšavamo kvalitetu duhana! Time se produbljuje rast korijena i povećava proizvodnja alkaloida.

Kada brati duhan?

Berba listova odvija se još prije sušenja sjemena! Listove beremo prema boji, čim počnu gubiti svoju intenzivno zelenu boju. Ne možemo, međutim, obrati sve listove odjednom, jer duhan ne raste ravnomjerno. Berba je obično raspoređena na 3-5 puta, kada se listovi beru postupno odozdo prema gore. Odjednom oberemo uvijek 3-6 listova.

Sušenje duhana

Tijekom sušenja u listovima se odvijaju biokemijski procesi i fizikalne promjene. Najvažniji je gubitak vode i raspad klorofila. Pri umjetnom sušenju raspad tvari biva brži i listovi zadržavaju žutu boju i visok sadržaj saharida - šećera. U suprotnom slučaju, pri sušenju prirodnim putem na izravnom suncu listovi potamne i time se sušenje produljuje. Duhan stoga bolje sušimo u tamnim prostorijama tavana ili u suhim podrumima.

Pri sušenju se listovi duhana vežu za peteljku na konac. Moramo međutim tijekom cijelog procesa paziti na plijesan, čim se pojave znakovi plijesni list odmah ukloniti kako ne bi pokvaril cijelu berbu. Iz tog razloga dobro je također odabrati dulje razmake između listova.

Sušenje u takvim uvjetima je vrlo individualno i može trajati 40 - 80 dana. općenito vrijedi da je dulje bolje. Listovi su osušeni kada dobiju lijepu smeđu boju, hrskaju i mirišu.