Murva – ne samo dom murvenog borca

Dud može postati biser vašeg vrta, a murve će biti višnja na torti...

Morušovník – strom s historií i budoucností

Dud je stablo s bogatom poviješću koje se uzgaja već tisućljećima. Poznato je ne samo po ukusnim plodovima, već i kao hrana za svilene bube. U našim krajevima postaje sve popularniji zbog svoje izdržljivosti i nutritivne vrijednosti plodova.

Proč pěstovat morušovník

Výjimečná chuť plodů – murve imaju slatko-kiselkastu aromu koja podsjeća na mješavinu jagode i kupine
Zdravotní benefity – plodovi su bogate vitaminom C, antioksidansima i mineralima
Nenáročnost na péči – dud je otporan na sušu i bolesti
Rychlý růst – stablo brzo raste i obilno plodonoša
Okrasná hodnota – atraktivno lišće i zanimljiva struktura kore

Druhy morušovníku

Bílý morušovník (Morus alba) – najotpornija vrsta s bijelim ili ružičastim plodovima, idealna za hladnija područja. Tradicionalno se koristi za uzgoj svilenih buba.

Černý morušovník (Morus nigra) – plodovi su tamnije boje, sočniji i slađi. Preferira topliju klimu i zaštićene lokacije.

Červený morušovník (Morus rubra) – američka vrsta s crvenim plodovima, dobro podnosi vlažnije uvjete.

Pěstování morušovníku krok za krokem

Výběr stanoviště

Dud preferira sunčana mjesta s dobro propusnim tlom. Može rasti i u polusjeni, ali onda je prinos plodova manji. Stablo dobro podnosi različite vrste tla, od pjeskovitog do ilovastog, ali najbolje napreduje u plodnom tlu s pH 6-7.

Výsadba

Najbolje vrijeme za sadnju je rana jesen ili proljeće. Postupak sadnje:

Iskopajte jamu dvostruko veću od korijenskog sustava
Na dno dodajte zreli kompost ili stajski gnoj
Postavite sadnicu tako da vrat korijena bude u razini tla
Zasipajte zemljom i dobro ugnjatajte
Obilno zalijte i nanijesite sloj malča

Zalévání a hnojení

Zalijevanje: Mlade sadnice trebaju redovito zalijevanje, posebno tijekom sušnih razdoblja. Odrasla stabla su otporna na sušu, ali obilnije zalijavanje tijekom sazrijevanja plodova poboljšava njihovu kvalitetu.

Gnojidba: U proljeće primijenite organsko gnojivo ili kompost. Izbjegavajte prekomjerno gnojidbu dušikom, jer to potiče rast lišća na štetu plodova.

Řez a tvarování

Dud dobro podnosi rez i može se oblikovati prema želji:

Formativni rez – u prvim godinama oblikujte osnovnu strukturu stabla
Održavajući rez – uklanjajte suhe, bolesne i unakrsno rastuće grane
Omladívací řez – starija stabla mogu se podmladiti snažnijim rezom

Najbolje vrijeme za rez je kasna zima, dok je stablo u mirovanju. Izbjegavajte rez u vrijeme vegetacije jer dud izdašno curi sokom.

Sklizeň a využití moruší

Kdy a jak sklízet

Murve sazrijevaju postupno od lipnja do kolovoza, ovisno o sorti i klimatskim uvjetima. Plodovi su zreli kada su potpuno obojeni i lako se odvajaju od grane. Najbolje ih je brati ujutro kada su još hladni.

Savjet: Položite platno ispod stabla – zrele murve će prirodno otpadati i tako ih lako skupljate bez oštećenja.

Použití v kuchyni

Murve su svestrane u kuhinji:

Čerstvé konzumace – najbolje u prvih nekoliko sati nakon branja
Džemovi a kompoty – izvrsni zbog prirodne slatkoće i pektina
Pečení – koláči, muffini, páje
Nápoje – sokovi, smoothieji, vina, likéry
Sušení – kao zdrava alternativa rozinkama
Zmrazení – zadržava nutritivnu vrijednost do godinu dana

Zdravotní účinky moruší

Murve sadrže:

Visoku razinu vitamina C za jačanje imuniteta
Antocijane – snažne antioksidanse
Željezo za zdravlje krvi
Kalcij i magnezij za kosti
Vlakna za zdravlje crijeva

Možné problémy a jejich řešení

Škůdci

Ptáci – najveći konkurenti u berbi. Rješenje: mreže za zaštitu ili kontrolirana sadnja.

Svilene bube – iako su historijski važne, mogu oštetiti lišće. Obično nisu problem kod modernih sorti.

Nemoci

Dud je općenito otporan na bolesti. Ponekad se mogu pojaviti:

Prášivá plíseň – u vlažnim uvjetima, rješava se sumpor preparatima
Odumírání větví – uklanjanje zaraženih dijelova i poboljšanje cirkulacije zraka

Zajímavosti o morušovníku

Dud ima bogatu kulturnu povijest. U staroj Kini bio je svetim stablom povezanim s proizvodnjom svile. Listovi bijelog duda su jedina hrana svilenih buba, što je čuvano kao državna tajna tijekom tisućljeća.

U renesansnoj Europi su vladarici poput Jakova I. pokušavali uvesti svilarstvo sadnjom tisića dudova. Stablo je simbol mudrosti i strpljenja u mnogim kulturama.

Závěr

Dud je izvrsna investicija za svaki vrt – kombinuje estetsku vrijednost, nutritivne plodove i minimalnu brigu. Bilo da želite stablo za sjenu, ukusne murve ili jednostavno jedinstvenu biljku, dud će vas oduševiti. Započnite svoje putovanje s uzgojem duda i uživajte u bogatoj berbi slatkih murvi!

Murva je poznata uglavnom u vezi s svilenom bubicom i proizvodnjom prave svile. Nabaviti gusjenice svilene bubice koje bi stvarale svilena vlakna prilično je teško, stoga murva u našim uvjetima ima više ukrasnu funkciju. Nezaboravni su njezini vrlo ukusni plodovi koji podsjećaju na maline.

Murva preživljava i u našim klimatskim uvjetima, otporna je na mraz do približno -29 °C.

U ovom članku možete pročitati: Crna murva, murva i svila, uzgoj, ljekovita svojstva, korištenje plodova, domaći sladoled

Crna murva

Crna murva (lat. Morus nigra) pripada obitelji murvovki (lat. Moraceae). Osim crne murve, može se naići na bijelu murvu (lat. Morus alba) i crvenu murvu (lat. Morus rubra). Križanjem crne i crvene murve uzgojena je trnavska murva (lat. Morus trnaviensis).

Crna murva obično dostiže visinu od približno 10 m, što je manje od njezina dva kolege, stoga se više pojavljuje u vrtovima i parkovima. Crna murva je listopadno grmlje. Kora crne murve je pepeljasta, u mladosti ima svijetlo zelenu boju.

U povoljnim uvjetima murva može živjeti stotinama godina.

Starija stabla imaju ispucalu svijetlo smeđesive kore. Listovi su dlanastog oblika s nazubljenim rubovima, donja strana je dlakava. Crna murva cvjeta u razdoblju svibnja i lipnja.

Plodovi su mali, tamno ljubičasti do crni, vizualno podsjećaju na prerasle maline. Plodovi sazrijevaju postupno, zreli plodovi opadaju. Ukusno su plodovi slatki, nježno mirisni.

Murva i svila

Murva je od davnina povezana s pravom svilom. Nije čemu se čuditi, gusjenice svilene bubice (lat. Bombyx mori) hrane se isključivo listovima bijele murve.

U Kini je proizvodnja svile od vlakana noćnog leptira svilene bubice poznata više od 5000 godina. Prilikom posjeta Kini ovog rijetkog leptira teško ćete pronaći, u cijelom svijetu danas se uzgaja isključivo na farmama specijaliziranim za proizvodnju svile.

Kako svilena bubica izgleda? Odrasli primjerci su vrlo neupadljivi, bijelo dlakavi leptiri veličine približno 5 cm. Za razliku od većine leptira ne mogu letjeti niti primati hranu. Tijekom života samo polažu jajašca iz kojih se uskoro izlegu gusjenice.

Upravo ove vrlo proždrljive gusjenice proizvode svilenu nit. Nezasitne gusjenice moraju se nekoliko puta svlačiti, a neposredno prije kukuljenja počinju stvarati čahuru od čiste svilene niti. Svilena nit se proizvodi pomoću žlijezda slinovnica.

Jedna čahura napravljena je od niti duge 300 - 900 m. Namotane čahure s kukuljicama se skupljaju i zagrijavaju. Visokom temperaturom se gusjenice usmrćuju, a čahura se može odmotati i poslati na daljnju obradu. Proizvodnja svile od svilene niti je vrlo složena, stoga danas više nema takav značaj kao u prošlosti, u prvi plan su došla sintetički proizvedena vlakna. Prava svila je unatoč tome i danas vrlo cijenjena i od nje se šivaju luksuzni modeli odjeće.

Uzgoj crnog duda

Crni dud je moguće bez problema uzgajati u vrtovima u našim klimatskim uvjetima, bolje mu uspijeva u toplijim područjima. Dud je nezahtevan za sastav tla, podnosi i sušija staništa. Ne podnosi močvare. Stabla možete posaditi na sunčana ili blago zasjenjena staništa.

Što u hladnijem području budete uzgajali dud, to više sunca i "topline" biste trebali pružiti stablu.

Dudovi su osjetljivi na jake zimske mrazeve, zato ih posadite na zaštićeno mjesto. Dudove je moguće uzgajati kao klasična stabla s visokim deblom. Rezidbom je moguće oblikovati stablo s nižim deblom s kojeg se lakše beru plodovi. Starijim biljkama se rezidbom krajem zime po potrebi prorjeđuju krošnje.

Biljke su samoplodne, stoga ćete se plodova dočekati i kod jedne jedine biljke u vrtu. Izduženi plodovi počinju sazrijevati otprilike od sredine ljeta.

Potpuno zreli plodovi su crni, sjajni i mogu se lako odvojiti. Nakon sazrijevanja plodovi vrlo brzo opadaju. Zreli plodovi imaju ugodno sladak okus. Ubrane plodove potrebno je brzo preraditi jer vrlo brzo propadaju. Od dudova se najčešće proizvode džemovi, sokovi, kompoti, naravno mogu se konzumirati i u svježem stanju.

Ljekovita djelovanja duda

Cijeli dud je ljekovit. Od listova se kuha čaj kod prehlade, plodovi imaju povoljno djelovanje na bubrege i mokraćne puteve. Plodove je moguće koristiti i protiv prijevremenog sijeđenja kose. Korijenje se koristi kao podrška u borbi protiv astme, hipertenzije i dijabetesa.

Dudovi su bogat izvor željeza koje ima povoljan utjecaj na crvena krvna zrnca. Konzumacija dudova je stoga prevencija protiv anemije. Nezanemariv je sadržaj vitamina C i resveratrola, što je antioksidans s detoksikacijskim djelovanjem. Osim u tamnim dudovima, javlja se i u crnom vinu.

Uporaba plodova dudova

Nekada je uporaba plodova dudova bila mnogo šira. Sok od dudova koristio se za bojenje tkanina, plodovi su se sušili.

Danas se od dudova proizvode posebno ukusni džemovi, kompoti i sokovi. Priprema kompota, džemova i sokova od dudova vrlo je jednostavna i potpuno identična kao kod drugih sličnih plodova. Dudove se naravno mogu koristiti i za kolače, deserte ili za ukrašavanje voćnih čaša...

Jeste li probali sladoled od dudova?

Napraviti sladoled od dudova vrlo je jednostavno. Za pripremu trebat će vam oko 200 g dudova, vrhnje za šlag (33%), 300 g gustog bijelog jogurta, 70 g šećera i 2 žličice limunovog soka. Sve sastojke stavite u zdjelu, izmiksajte i prelijte u aparat za sladoled.

Dobar tek!

Napisala LenkaZ