Kako skladištiti voće i povrće

Pojedine kulture imaju različite zahtjeve za čuvanje. Neke izdržavaju samo kratko, kao sitno voće ili neko povrće, dok druge pri pravilnom skladištenju mogu stajati vrlo dugo.

Ne možemo sve plodove čuvati u hladnjaku jer ne podnose niske temperature, a određene vrste povrća i voća ne bi trebalo skladištiti zajedno jer tvari koje ispuštaju negativno utječu na trajnost ostalih kultura. S druge strane, istog djelovanja možemo se u nekim situacijama i poslužiti.

Gdje i u čemu skladištiti

Za čuvanje većine plodova idealan je dublji podrum s temperaturom 4-10 stupnjeva i dobrim prozračivanjem. Vlažnost u takvom podrumu trebala bi se kretati oko 80-95%, no to ovisi o konkretnoj vrsti skladištene kulture. Vlažnost pomaže održavanju čvrstoće i sprječava sušenje plodova, ali istovremeno stvara povoljno okruženje za plijesni.

Plodovi bi trebali biti skladišteni slobodno, na primjer u ladičnim košarama ili na drvenim policama. Nikada ne naslagivamo plodove jedne na druge jer tako ne bi mogli odlaziti produkti disanja i brzo bi se širila svaka infekcija. Pojedine košare mogu se slagati jedna na drugu ako između njih ostaje prostor za prozračivanje.

Određene vrste povrća, posebno krumpir, zahtijevaju za očuvanje izvornih svojstava tamu ili polutamu. U protivnom se u njima nakupljaju štetne tvari. Zato bi podrum uvijek trebao biti taman.

Kao ambalaža za vodnjikave plodove neprihvatljive su kartonske kutije, papirnate vrećice ili drugi upijajući materijali. Oni plodovima oduzimaju vodu i oni brzo sušei.

Neke kulture možemo ograničeno vrijeme skladištiti i pri sobnoj temperaturi ili u hladnjaku.

Pri svim načinima skladištenja važna je redovita kontrola zdravlja plodova. Ako pronađemo neki omekšali ili napadnut plijesnima, odmah ga uklanjamo - time ćemo spriječiti napad drugih plodova.

Za čuvanje voća presudna je već sama berba - skladištiti se mogu samo plodovi bez udarca, zdravi i čvrsti. Prije polaganja plodove ne peremo jer bi se time smanjilo vrijeme njihove skladišnosti.

Čuvanje voća

Koštunjavo voće

Jabuke i kruške spadaju u našim krajevima među najčešće skladišteno voće. Jabuke je najbolje skladištiti u podrumu pri temperaturi 3-10 stupnjeva. Kruške zahtijevaju za dugo skladištenje temperaturu znatno nižu - oko 0-3 stupnja. Zato ih možemo skladištiti i u hladnjaku. Za skladištenje biramo plodove neposredno prije postizanja konzumne zrelosti jer imaju sposobnost dozrijevanja i nakon branja, tzv. klimakterijsko disanje.

Jabuka pri dozrijevanju ispušta znatnu količinu etilena, tzv. hormona zrenja. To je plinovita tvar koja prisiljava na dozrijevanje i ostalo voće i povrće u dosegu, zato nikada ne skladištite jabuke zajedno s drugim kulturama.

Ovu pojavu možete iskoristiti ako kod kuće imate voće koje treba dozrijeti - stavite ga zajedno s jabukom u papirnatu vrećicu i pohranite na sobnoj temperaturi. Nakon dva ili tri dana voće će dozrijeti. Za veću učinkovitost možete jabuku prerezati na pola.

Jabuke pri skladištenju postavljamo peteljkom prema gore, kruške obrnuto prema dolje. Time osiguravamo optimalan tok hranjivih tvari u plodu.

Tropsko i suptropsko voće

Zimi često kratkotrajno skladištimo naranče i druge citruse. Prije skladištenja ih ne peremo, tako bismo uklonili njihov zaštitni sloj. Na sobnoj temperaturi izdržat će samo nekoliko dana, ako ih želimo čuvati dulje, možemo koristiti hladnjak.

Tropsko voće uglavnom ne podnosi skladištenje u hladnjaku, na primjer banane ne podnose temperaturu ispod 12 stupnjeva - mijenja im se okus i konzistencija. Ove vrste voća obično nalazimo u trgovinama nezrele, jer se tako olakšava njihov transport. U tom slučaju upravo možemo koristiti trik s jabukom koji je opisan gore.

Sitno voće

Jagode, maline, borovnice, trešnje i drugo sitno voće vrlo su omiljeni, ali nažalost imaju vrlo kratak rok trajanja. U najboljem slučaju možemo ih održati u hladnjaku tri do četiri dana, kod šumskih plodova to je samo jedan dan. Razumije se da se skladište suhi, neoprani plodovi u dobrom stanju. Ako se ovim voćem želimo radovati dulje, nažalost ne preostaje ništa drugo nego ga zamrznuti ili ukuhati.

Skladištenje povrća

Većina povrća, osim plodovitog, obično se dobro skladišti na temperaturi oko točke smrzavanja i visokoj vlažnosti zraka.

Korijensko povrće najdulje izdrži na temperaturi od oko 0,5 stupnjeva i relativnoj vlažnosti zraka 85 - 95%. Ista vlažnost zraka odgovara i kupusnjačama i lisnatom povrću, koje podnosi temperaturni raspon od -1 do +1 stupanj, te zelenom grašku i mahunama, koji zahtijevaju višu temperaturu - oko 4 stupnja.

Češnjak i luk skladištimo na temperaturi 0 - 2 stupnja i nižoj relativnoj vlažnosti zraka - do 75%.

Plodovito povrće, u koje ubrajamo i tikve, čuvamo najviše dva tjedna na temperaturama između 4 - 10 stupnjeva i relativnoj vlažnosti zraka 85 - 90%. Slični uvjeti vrijede i za skladištenje krumpira.

Svidio Vam se članak? Podržite nas u stvaranju novih njegovim dijeljenjem!