Jagode, maline, borovnice i drugo šumsko voće spadaju u naše krajeve među najprirodenije izvore vitamina i energije. Vrijedni su izvori najrazličitijih elemenata i ljekovitih tvari. Neki od njih imaju gotovo magične pozitivne učinke posebno na brzinu starenja organizma.
Ukratko: Maline, kupine, borovnice, brusnice i šumske jagode izvor su vitamina, minerala i antioksidansa. Prema članku maline sadrže vitamine C i A, željezo i cink, a kupine imaju najviše vitamina E od svih vrsta voća. Šumske jagode beru se od svibnja do kraja ljeta, a u vrtu ih mogu zamijeniti mjesečne jagode.
Prije nego što su na naše područje stigle uzgojene jabuke, kruške i drugo voćno drveće, šumski plodovi predstavljali su praktički jedini izvor voća. I danas u šume odlaze milijuni ljudi.
Osim izvrsnog okusa, imaju vrlo pozitivne učinke na ljudski organizam, svi potiču metabolizam i suprotno tome snižavaju visoku razinu kolesterola u krvi. Pritom svojim sadržajem vitamina i ljekovitih tvari šumsko voće daleko nadmašuje plemenite kultivare.
Osim bobica, u ljekovitoj praksi od šumskih plodova često se koriste i listovi, od kojih se mogu pripremiti čajevi, tinkture, oblozi ili masti.
Blagotvorske maline
Maline spadaju među najomiljenije vrste šumskog voća, ljudi ih često uzgajaju i u vrtu. Maline se mogu konzumirati svježe ili kao dio raznih jela, najčešće deserta.
Koriste se kao sredstvo protiv groznice i prehlade, kao vrlo snažan antioksidans, brza pomoć kod anemije ili za liječenje noćnog sljepila. Zahvaljujući sadržaju biotina, vitamina ljepote, vrlo su cijenjene i u kozmetičkoj industriji. Nadalje sadrže vitamin C, A, željezo i cink.
Koštice malina imaju, baš kao i sjemenke jagoda, blago afrodizijačko djelovanje. Osim toga sadrže mnoštvo vrijednog ulja, koje je bogato nezasićenim kiselinama i štiti od štetnog UV zračenja.
Kupine protiv stresa i nervoze
Kupine imaju, slično kao maline, sposobnost pomoći kod prehlade, groznice i upala, učinkovite su i u borbi protiv reume. Istovremeno štite organizam od nepovoljnih utjecaja svakodnevnog stresa.
Kupine djeluju pozitivno kod proljeva i na snižavanje krvnog tlaka. Od svih vrsta voća imaju najveći sadržaj vitamina E. Osim toga su i izvrstan izvor antioksidansa, kalija, magnezija, željeza i folne kiseline. Zahvaljujući tim tvarima kupine su učinkovite u prevenciji raka debelog crijeva.
S obzirom na rastuću popularnost kupina, na tržištu se pojavljuje mnogo sorti oplemenjenih za uzgoj u vrtu. To su uglavnom vrlo otporne i izdržljive biljke koje daju bogat urod. Odgovaraju im i suha staništa, važna je dovoljna količina svjetla. Danas su oplemenjene i bestrne sorte, pogodne za djecu. Te je međutim ponekad potrebno tijekom hladnijih zima štititi od jakih mrazeva.
Borovnice u borbi protiv starenja
Borovnice su poznate kao ljekovito sredstvo još od antike. Danas su vjerojatno najkonzumiranije šumsko voće. Imaju svoje mjesto u liječenju proljeva, proširenih vena i za poboljšanje vida.
Upravo borovnice najviše utječu na razne pojave starenja - sposobne su usporiti gubitak pamćenja, poboljšati motoriku mišića, regulirati razinu šećera i kolesterola u krvi. Konzumacija borovnica također podupire imunološki sustav, posebno otpornost na bakterije i viruse.
Jednako su učinkovite borovnice i pri poboljšanju cirkulacije krvi i krvožilnog sustava. Mogu poslužiti i kao prevencija problema s prostatom. Velika prednost je antioksidacijsko djelovanje borovnica koje može pomoći i u borbi protiv raka. Borovnice ublažavaju i stres i osjećaj tjeskobe.
Borovnice zadržavaju svoje ljekovite sposobnosti čak i nakon zamrzavanja, kuhanja ili druge toplinske obrade. Stoga se ne morate bojati da će izgubiti svoja djelovanja pri skladištenju ili pečenju.
Brusnica borovnica doduše na vrtovima obično ne uspijeva najbolje, no mogu se uzgajati srodne ili slične biljke. Poznate kamčatske ili amalanchierove borovnice, koje tvore visoke grmove, u stvarnosti uopće nisu borovnice, no okusno im se slične, a i neki ljekoviti učinci su slični. Najbliži srodnik borovnica je brusnica velikoplodna, nazvana također vrtna, velikoplodna ili kanadska borovnica.
Brusnice protiv infarkta
Kod nas je riječ o relativno rijetkom voću koje se javlja na većim nadmorskim visinama. Obično ih nalazimo u društvu borovnica kojima su srodne. Borovnicama su također vrlo slične, prepoznajete ih po okruglastijim sjajnijim listovima i ponajprije po crvenoj boji bobica. Okusno su manje izražene i trpke od borovnica, potrebno ih je ostaviti da stvarno dobro sazriju. Brusnice također možemo relativno lako nabaviti sušene i zaslađene, no one potječu s farmi i plantaža, stoga je sadržaj ljekovitih tvari u tim bobicama niži.
Brusnice su poznate posebno po svojoj sposobnosti liječenja upala bubrega i mokraćnih putova. Konzumacija ovih plodova zapravo sprječava bakterije da tvore kolonije, takozvane bakterijske filmove. Pojedinačne bakterije mogu zatim biti lako izlučene iz tijela, a osim toga višestruko se smanjuje njihova otpornost na lijekove.
Manje poznata, ali ipak vrlo zanimljiva sposobnost brusnica jest sprječavanje nastanka infarkta. Pri redovitoj konzumaciji ovog voća rizik od nastanka ove vrlo raširene bolesti smanjuje se za oko četvrtinu.
Među ostale prednosti brusnica spadaju prevencija raka i problema s prostatom, a osim toga se bore protiv bakterija u zubnom plaku i time smanjuju rizik nastanka karijesa.
Brusnice se mogu kuhati, sušiti i zamrzavati, izvrsnog je okusa i sok od brusnica.
Dijetetske jagode
Divlja jagoda raste na sunčanim mjestima u šumama, na livadama i međama. Njezini plodovi mogu prekrasno namirisati okolinu. Sitne jagode možemo brati već od svibnja do kraja ljeta. Osim brojnih pozitivnih učinaka na naš organizam, radi se i o voću koje iako slatko okusa, ne sadrži puno kalorija.
Jagode spadaju među najjače antioksidanse, potiču krvotok i krvotvorbu te imaju i afrodizijakalne učinke. Ukupno jačaju imunološki sustav, djeluju antibakterijski i diuretski. Utječu na metabolizam soli i vode u tijelu (odvodnjavaju), potiču rast novih stanica, povoljno djeluju na kožu, kosu, nokte i čvrstoću kostiju. Pomažu pravilnom funkcioniranju jetre, žučnog mjehura i štitne žlijezde, sprječavaju nastanak mokraćnih, bubrežnih i žučnih kamenaca. Kao i drugo šumsko voće, i jagode pomažu u snižavanju krvnog tlaka.
Zahvaljujući svom sadržaju antioksidanasa i drugih tvari, jagode pomažu u poboljšanju kratkotrajne memorije i dodatno povećavaju otpornost na radijaciju.
Kao alternativu divljim jagodama u vrtu možete uzgajati mjesečne jagode. Sadržaj tvari je sličan divljim jagodama, a za razliku od vrtnih jagoda, radovat će vas svojim plodovima cijelo ljeto.
Ako vam se članak svidio, pomozite našoj web stranici tako što ćete ga podijeliti!