Bor kao elegantan bonsai

Bor je zimzelena drvenarica iz porodice borova, koja se najčešće uzgaja kao bonsai u Kini i Japanu, gdje uživa veliko poštovanje i ljubav. Uzgoj bonsaija je filozofija koja uči ljude razumijevanju prema prirodi i samom sebi. Bor je vrlo tipična crnogorica za uzgoj u posudi ili loncu. Za uspješan uzgoj bora kao bonsaija važno je osigurati prikladan supstrat, navodnjavanje i pinciranje.

Bonsai za strpljive uzgajivače

Bonsai su uglavnom drvenaste biljke koje se uzgajaju u posudama. Izvorno su ih uzgajali Kinezi. U 6. stoljeću nakon Krista uzgoj bonsaija proširio se u Japan, a odatle u druge kutke svijeta. Japanci su uzdigli uzgoj bonsaija na višu razinu i prenijeli ga u umjetničku ravninu. U 20. stoljeću se umjetnost uzgoja bonsaija širi i u Europu, gdje i danas uživa veliku popularnost.

Bonsai dijelimo na:

velike bonsaije - visina do 130 cm - npr. crni bor, platana

srednje bonsaije - visina 30 - 60 cm - npr. breza, lijeska

male bonsaije - visina 5 -15 cm - npr. borovica, rododendron

Idealna veličina bonsaija određuje se na početku njihovog oblikovanja i vrlo usko povezana je s veličinom njihovih listova ili iglica. Bonsai mora dosegnuti određenu minimalnu visinu i mora biti sačuvan omjer između veličine listova i veličine bonsaija!

Bonsai su biljke minijaturnih dimenzija koje svojom sitnom ljepotom oživljavaju balkone, terase, vrtove ili stambene interijere. Borovi uzgajani kao bonsai zahtijevaju puno vremena, strpljenja, kreativnosti i vještine pri oblikovanju i ukupnoj njezi.

Bor kao najomiljeniji bonsai

Bor (lat. Pinus) je zimzeleno stablo nezahtjevno za tlo i vlagu. Pripada porodici borova. Oblik bora je ponekad jajast, najčešće stožast, a njegova krošnja ima slobodniji izgled. Bor ima duge iglice koje rastu u snopovima po 2, 3 ili 5. Biljka bora je vrlo otporna i romantična, a posebno prostorno nezahtjevna, stoga je pogodna za uzgoj i u manjim vrtovima, na stijenama, terasama, u loncima na balkonima, stubištima i kao ukras vanjskih sjenica.

Najčešće se za uzgoj bonsaija koristi bor brdski i bor malokvjetni.

Bor brdski

Bor brdski (lat. Pinus mugo) predstavnik je europskih planinskih lanaca i visokogorja te ima mnogo kultivara. Ima sjajnu zelenu do ljubičasto-smeđu koru na mladom deblu i karakteristične smolaste pupove. Bor brdski ima 2-5 cm duge iglice koje rastu u parovima, tamnozelene su boje i blago zakrivljene. Njegovi češeri su bez peteljke i rastu iz ljubičastih cvjetova koji se u velikom broju pojavljuju na novim izbojcima.

Planinski bor uzgojen kao bonsai voli sunčana mjesta, koja mogu biti izložena vjetru. U slučaju da grane bora nemaju dovoljno svjetla, odumiru. Sjemenku ili malu biljku bora smještamo u dobro propusni krupnozrnati supstrat, koji bi trebao biti stalno vlažan. Zalijevamo je vodom iz vodovoda. Planinski bor je mrazootporna drvenasta biljka, ali ipak je dobro je zimi premjestiti iz posude direktno u gredicu i osigurati joj dovoljno vlage.

Planinski bor oblikujemo žičanjem i povratnim rezanjem.

Žičanje

Ova vrsta bora pogodna je za oblikovanje u stilu kaskade, stil metle nije tipičan. Za njezino oblikovanje možemo koristiti žičanje i to čak i na starije grane. Kada je na granama kora već debela, bolje ju je radije zatezati ili prije žičanja ojačati debelim slojem lika. Planinski bor moguće je žičati i zimi i tijekom vegetacijskog razdoblja. Žice koje namotamo zimi ili tijekom proljeća, mogu ljeti već biti previše tijesne i ako se ne uklone, bit će u jesen već zarasle.

Povratno rezanje

Stabla planinskog bora koja su zdrava i nisu svježe iskopana možemo rezati pri prvom oblikovanju sve do starog drva pod uvjetom da na ostatku grana ostanu još zelene iglice. Nakon 4 tjedna izbijaju novi pupoljci ne samo na mjestu reza, već i na cijeloj grani. (odaberite prave škare)

U srpnju kod oblikovanih stabala potpuno uklanjamo razvijene ovogodišnje izbojke. U slučaju da je proljetni prirast bio slab, tada s svakog izbojka ukloniti samo vrhunski pupoljak. Nakon 4 tjedna na mjestu reza stvaraju se novi pupoljci. Pri redovitoj i dobroj opskrbi bora hranjivim tvarima još iste godine izranjaju manje i kraće iglice. Debele grane treba ukloniti zimi.

Mlade biljke planinskog bora gnojimo od travnja do kolovoza npr. kuglicama od uljane repice ili drugim organskim gnojivima. Mineralna gnojiva primjenjujem na biljke tijekom cijele godine.

Japanski bijeli bor

Japanski bijeli bor (lat. Pinus parviflora) izvorno potječe iz Azije i spada među borove s najljepšim iglicama. U prirodi ne izrasta do velikih visina. Njegovo deblo je sivo do crno, u višoj dobi ispucano. Cvjetovi japanskog bijelog bora rastu na mladim izbojcima, ljubičasti muški cvjetovi niču ispod mladih iglica, a ženski rastu na izbojcima.

Japanski bijeli bor uzgojen kao bonsai voli mjesta koja se nalaze na direktnom suncu. Dobro podnosi i jak vjetar. Biljku bora smještamo u krupnozrnati supstrat koji osigurava otjecanje suvišne vode. Supstrat mijenjamo svake 2-3 godine.

Za dobar rast i razvoj bora važna je simbioza s gljivama. U slučaju da je tlo ispod biljke previše mokro, gljive odumiru i stablo samo preživljava. Zalijevamo ga vodom iz vodovoda. Crnobor (borovicu malokvětou) gnojimo kuglicami od uljane repice ili drugim organskim gnojivom, na primjer direktno za četinjače s većim sadržajem dušika za lijepe iglice.

Za oblikovanje crnobora pogodan je svaki stil osim stila metle. Biljka nije jako otporna na mraz. (Koje su vrste oblikovanja?) Preko zime crnobor premještamo iz posude direktno u gredicu ili s balkona ga premještamo u sanduk sa smjesom treseta i pijeska.

Pri uzgoju crnobora važno je da zemlja bude ravnomjerno vlažna, ali ne duže vrijeme potpuno mokra. Najosjetljiviji dio biljke je njezin korijenski sustav. Gnojimo ga manje nego lisnato drveće.

Žičenje

Ako želimo zadržati određeni oblik crnobora, nužno je žičenje tijekom zime. Sve grane drveća obmotamo žicom sve do vrha i istovremeno čupamo iglice. Ostavljamo samo vrhunske izbojke. Količina iglica koje ostanu na grani tada utječe na veličinu proljetnog prirasta iz odgovarajućih pupova. Vrhove bočnih grančica jedne grane oblikujemo tako da prema mogućnosti stvaraju kompaktne jastučiće usmjerene prema gore. Ako bi bili usmjereni prema dolje, mogli bi odumrijeti.

Povratni rez

Rez provodimo pri osnovnom oblikovanju crnobora. Zatim reduciramo nove vrhunske izbojke koji pupaju sljedeće proljeće. Ako na jednom vrhu grane niče više od 2 vrhunska izbojka, duži od njih uklanjamo. Prije nego se iglica izvuče iz ovojnice, reduciramo deblju od njih na duljinu one najkraće. U slučaju slabo razgranatih ili jako gnojenih stabala crnobora, vrhunski izbojci mogu biti previše debeli. U tom slučaju sve ih skraćujemo na duljinu 1 - 2 cm. Ako na cijeloj grani ostanu samo cvjetovi, grana će odumrijeti.

Crnobor se uzgaja kao tipičan i omiljen bonsai već stoljećima u Japanu. Ova biljka mora biti smještena vani tijekom cijele godine.