Uzgoj bananine biljke kod kuće

Ukratko: Bananovac uzgajajte iz sjemena kojem narušite ovojnicu, namačite ga najmanje 48 sati i posadite na dubinu 2 cm; pri 23 do 25 °C klija za oko mjesec dana. Treba puno svjetla, obilno zalijevanje i gnojidbu svaka dva tjedna. Cvjeta tek kad razvije 50 do 60 listova.

Bananovec (lat. Musa) spada među najstarije i najznačajnije usjeve svijeta. Zajedno s bambusom dijeli prvenstvo za najmoćniju zeljasticu. Pripada mu i drugo prvenstvo - zajedno s kavom banane su najprodavaniji usjev na svijetu. Iznenađujuće, bananovec je najčešće uzgajana egzotična biljka kod nas.

Domovina bananovca je južna i jugoistočna Azija, odakle se proširio dalje u tropsko i suptropsko područje. Oko 3000. godine prije n.e. vojske Aleksandra Velikog prenijele su ga u Sredozemlje. Godine 600. prije n.e. nalazimo prvi pisani spomen banana u budističkim tekstovima. Zaslugom Arapa bananovec je dobio svoje ime.

U Ameriku je stigao vjerojatno zahvaljujući kolonizatorima 1516. godine. U 19. stoljeću najveći uzgajivači banana bili su Englezi, koji su osnivali bananovce plantaže u svojim brojnim kolonijama. Trenutno je bananovec rasprostranjen u svim krajevima suptropskog i tropskog pojasa. Nalazimo ga na plantažama do 30. stupnja geografske širine s obje strane ekvatora i do nadmorske visine od 1000 metara.

U izvornim uvjetima bananovci rastu divlje ili na plantažama i dostižu visinu od 2-10 metara. Takvu visinu kod kuće ipak nemojte očekivati. Među najvećim proizvođačima banana su Brazil, Indija, Indonezija, Ekvador, Tajland, Honduras, Kolumbija, Kostarika, Venezuela i druge države. I u našim uvjetima uzgajamo bananovec kao ukrasnu biljku u posudi u interijeru, zimskom vrtu, stakleniku, odnosno mrazootporne sorte i u vrtu.

Bananovcu uspijeva i u tamnim stanovima

Bananovec, latinski Musa, je višegodišnja zeljasta biljka (nije drvo) s lažnim stablom na kojem su smještene lisne ovojnice. Svrstavamo ga u porodicu bananovki (lat. Musaceae).

Uzgajamo ga iz sjemena. Ovojnica sjemena bananovca je tvrda i prije same sjetve moramo je narušiti. Zatim ih stavljamo u toplu vodu minimalno 48 sati. Vodu redovito mijenjamo. Sjeme sadimo na dubinu od 2 cm, klija otprilike za 1 mjesec pri stalnoj temperaturi od 23-25°C.

Za uzgoj bananovca prikladan je propustan supstrat obogaćen hranjivim tvarima. U prvoj godini biljku bananovca sadimo u posudu promjera 15 cm, zatim je tijekom ljeta presađujemo u posudu promjera 25 cm, u drugoj godini u posudu promjera minimalno 35 cm.

Kada bananovec doraste do željene veličine, prestajemo ga presađivati i također obnavljati gornji dio zemlje. Bananovec voli puno svjetla, svjež zrak, ali ne podnosi propuh. Postavljamo ga u interijeru na mjesta orijentirana na jug i jugoistok kako bismo izbjegli sunčeve opekline biljke. Tijekom vegetacijskog razdoblja biljci bananovca potrebno je obilno zalijevanje odležanom vodom i gnojidba jednom u dva tjedna.

Biljku obično zalijevamo navečer, ali možemo podijeliti zalijevanje i na 2 puta dnevno (ujutro i navečer). Možemo je i prskati. Prskanje je kod nekih manje poznatih vrsta prikladnije.

Ako je sunčan dan, na listovima ne bi trebale ostati kapljice vode. Za razliku od drugih biljaka, bananovac gnojimo sve do kasne jeseni. Ako slučajno preobilno zalijemo biljku bananovca, kako ne bi istrunula, pustimo da supstrat potpuno presuši i bananovac samo prskamo. Zalijevanje obnavljamo kada biljka izbaci novi list. Od proljeća do kasne jeseni na bananovcu izraste 3-5 novih listova mjesečno.

SAVJET: Tijekom rasta bananovac redovito okrećemo kako bi bio simetričan, jer ima tendenciju razvijati se u jednom smjeru - prema suncu i svjetlu.

U slučaju da bananovac počinje cvjetati, više ga ne pomičemo niti okrećemo. Bananovac cvjeta tek kada razvije 50-60 listova i deblja mu se stabljika. Listovi postupno dorastu, a s donje strane postupno suše. Suhe listove redovito uklanjamo.

Cvjetovi bananovca rastu u presljenima i obično su ružičaste boje, ovisno o vrsti. Otvaraju se navečer, kada i opojno mirišu. U stakleniku bananovac cvjeta u dobi od 2 godine, pri uzgoju u interijeru u dobi od 3 godine. Ako želimo uzgojiti domaću berbu, moramo bananovcu omogućiti standardne uvjete - ne mijenjati lokaciju, osigurati ujednačenu svjetlost, temperaturu i količinu zalijevanja. Njegovi plodovi su besjemene bobice koje se pojavljuju tek 4 mjeseca nakon odcvjetavanja. Nakon sazrijevanja plodova, biljka više nije plodna, stoga je možemo ukloniti i posvetiti se uzgoju drugih malih biljaka. Grozd banana može u stambenim uvjetima dosegnuti i oko 10 kg.

Za prezimljavanje biljke bananovca potrebna je temperatura 10-20 °C, neke sorte podnose pad temperature do 0 °C, odnosno temperature i ispod točke smrzavanja. Ove mrazuotporne bananovce možemo uzgajati i u vrtu, no moramo ih zimi za svaki slučaj pokrivati ceradom.

Tijekom vegetacijskog mirovanja biljku ne zalijevamo niti gnojimo. Prezimljavanje biljke ovisi o njezinoj veličini; vrijedi pravilo - što je biljka bananovca veća, to je veća vjerojatnost uspješnog prezimljenja.

Poznate sorte bananovca za naše domove

Za uzgoj u našim krajevima prikladne su sljedeće sorte bananovca:

• Banana velutia (lat. Musa velutina)

Radi se o patuljastoj vrsti banane koja dorasta do visine od samo 1,2 m. Listovi su svježe zeleni i nježno voštani. Cvjetovi banane su ružičasti do narančasti. Banana ima vrlo ukrasne plodove koji dorastu do veličine od oko 7 cm i ružičaste su boje. Plodovi su jestivi i vrlo sladki. Ova vrsta banane je vrlo tolerantna na hladnoću, možete je držati u hladnijem hodniku gdje temperatura ne pada ispod 0 °C. Ako je dobro pripremimo za zimu, može izdržati i zimsko razdoblje vani. Posebno je pogodna za uzgoj u stanu.

• Banana ornata (lat. Musa ornata)

Radi se o patuljastoj ukrasnoj vrsti banane koja izgleda vrlo dekorativno. Stvara prekrasne ružičaste cvjetove s narančastim prašnicima i velike šarene listove. Riječ je o manje poznatoj i rijetkoj vrsti banane prikladnoj za uzgoj u bilo kojem interijeru.

• Abesinska banana (lat. Ensete ventricosum)

Ova vrsta banane je svojom veličinom prava botanička zanimljivost. U našim uvjetima dorasta samo do ograničene veličine, otprilike do 4 m. Vrlo dobro raste i podnosi pad temperature gotovo do nule, idealna je za hladnije hodnike ili čak za vrt, odakle je na zimu premještamo u interijer na prezimljavanje. Njezini plodovi su ukrasni. Radi se doista o prekrasnoj vrsti banane sa svijetlozelenim listovima i do crvenkasto obojenom stabljikom.

• Snježna banana (lat. Musa sikkimensis)

Kultivar banane koji prilično dobro podnosi i niže temperature. U statistikama je navedeno da je najniža temperatura koju je ova vrsta banane preživjela -23 °C. Radi se o jedinstvenoj banani koju preporučujemo uzgajati u posudi.

• Vatrena banana (lat. Musa coccinea)

Radi se o vrsti banane koja potječe iz Vijetnama i Kine. Mjesni stanovnici je nazivaju crvena banana. Biljka može dorasti do visine od oko 3 m.

• Banana basjoo (lat. Musa glaukum)

Banana basjoo je prikladna za uzgoj u vrtovima jer je otporna na mraz do temperature -17 °C. Prije prvih mrazeva potrebno joj je ošišati listove i oko cijele biljke stvoriti zaštitu od suhog lišća ili slame.

Uživajte u vlastitim bananama

Banana je dio ljudske prehrane od djetinjstva do starosti. Spada među najljekovitije i najhranjivije plodove današnjice. Odmah nakon jabuka, banane su drugo najkonzumirano voće na svijetu. Konzumiramo ih osobito u sirovom stanju, ali moramo imati na umu da se u zemljama gdje se ne uzgajaju, već se uvoze, beru još nezrele. Zatim dozrijevaju na putu ili u skladištima, stoga sadrže manje vitamina i mineralnih tvari nego u zemljama gdje su karakteristično voće.

Banane se isporučuju u ljusci - dakle u "higijenskom pakiranju" i zato se praktički mogu jesti bilo kada i bilo gdje. Banana je zdrava poslastica koja pruža trenutnu energiju, jer je čine jednostavni šećeri. Prema mogućnostima, nemojte ih čuvati na hladnom ispod 13,5 °C, jer će požutjeti i time izgubiti vrijednost. Nakon uklanjanja ljuske konzumiramo ih odmah, odnosno za kratko skladištenje ih možemo poprskati limunovim sokom kako ne bi požutjele.

Od banana pripremamo voćne salate, kolače ili ih jednostavno konzumiramo svježe ili sušene. Mogu biti sastavni dio piva, likera, odnosno znamo od njih proizvesti bananino mlijeko. Prah od banana koristi se u kozmetičkoj industriji. Vlakna iz listova bananine stabljike iskorištavaju se u papirnoj i tekstilnoj industriji. Od cijelih listova bananine stabljike proizvode se krovni pokrivači, ambalažni materijal, stočna hrana ili također vosak.

Tko ne bi poznavao okus banana

Banane su kremaste, slatke, vrlo ukusne i zdravo voće. Sadrže 75% vode, 1,3% proteina, 22% ugljikohidrata, 0,3 kiselina, provitamin A, vitamin B1, B2, B6, vitamin C, a od mineralnih tvari tu su kalcij, magnezij, fosfor, cink, mangan, željezo, molibden, kalij i drugi elementi i tvari. Upravo velikom količinom šećera banane su tipične, radi se o kalorijskoj bombi.

Vrlo značajna je i aminokyselina triptofan koja se nalazi u bananama, koju dalje ljudski organizam pretvara u serotonin - tvar odgovornu za osjećaj zadovoljstva i dobro raspoloženje. U 100g sirove banane nalazi se 22 grama ugljikohidrata, 0,30 g masti, 1 gram proteina i 2,5 g vlakana. Ukupno je njena energetska vrijednost 90 kcal ili 380 kJ.

Učinci banane na tijelo

Plodovi bananine stabljike pomažu i kod raznih oboljenja. Zahvaljujući visokom sadržaju željeza banane pomažu kod anemije, snižavaju vrijednost krvnog tlaka, pomažu kod menstrualnog sindroma i djeluju kao antacid kod peckanja želuca.

Banane imaju i veći sadržaj vlakana, zato pomažu kod želučanih tegoba, proljeva i kod želučanih čireva. Važno je zapamtiti da su zelene banane prirodni lijek kod zatvora, a zrele do smeđe banane zaustavljaju proljev. Kod akutnih želučanih tegoba preporučuje se konzumirati 2-3 banane tijekom dana, najbolje izmiksane s malom količinom vode.

Nadalje pomažu većoj koncentraciji, zahvaljujući sadržaju vitamina B grupe smiruju nerve i odstranjuju stres. Kod velikih proslava povezanih s konzumacijom alkohola prikladno je za jutarnju mučninu i želučano podrhtavanje pripremiti banana shake zaslađen medom. Napitak će umiriti želudac i izjednačiti razinu šećera u tijelu.

Istraživanjem u Velikoj Britaniji utvrđeno je da su studenti koji su tijekom ispitnog razdoblja jeli banane 3 puta dnevno bili živahniji i spremniji.

Nezaobilazan dio kozmetike

Idealna hidratantna i regeneracijska kura je maska za lice od banane. Jača kožu zahvaljujući sadržaju aminokiselina, čisti i steže njezine pore. Ako u maski za lice kombiniramo bananu s avokadom, dobivamo masku za izravnavanje bora koja ne samo da osvježava kožu, već joj daje mladenački izgled. Za postizanje najboljeg učinka, preporučljivo je prije primjene maske kožu izpariti.

Samu masku možemo pripremiti tako da bananu zgnječimo ili izmiksamo, dodamo 1 juhu žlicu kiselog vrhnja i žumanjak od jajeta. Na kraju dodamo 2 juhe žlice svježeg sira i sve sastojke dobro promiješamo i nanesemo na lice. Masku od banane ostavljamo da djeluje 20 minuta. Zatim lice dobro isperemo i osušimo do suha. Nakon kure na kraju nanesemo na kožu kremu za lice.

Za postizanje ili obnovu prirodno sjajnog izgleda kose možemo si 1x tjedno pripremiti hidratantnu masku za kosu od banane.

Pripremamo je tako da bananu izmiksamo s jednim jajetom i 4 žlice maslinovog ulja. Smjesu nanosimo po cijeloj dužini kose, zatim cijelu glavu prekrijemo celofanom i zagrijanim ručnikom. Masku ostavljamo da djeluje 20 minuta i kosu peremo uobičajenim šamponom.

Dobar savjet za kraj

Bananovec je prekrasna ukrasna biljka koja pristaje svakom interijeru, bogato ga oplemenjuje mirisom i osvježava. U našim uvjetima ga uzgajamo iz sjemena pretežno u posudi u interijeru. Bananovec voli hranjivo tlo, svijetlo, toplo mjesto, obilno zalijevanje i ne podnosi propuh. Iako je bananovec potpuno nezahtevan i relativno otporan, za vlastite banane trebat će vam malo dodatnog truda. Biljka bananovca počinje rađati tek kada ima 50-60 listova. Tada je važno s njim se ne pomicati, osigurati mu dovoljno svjetla, standardnu temperaturu i količinu zalijevanja. Domaći grozdovi banana mogu dostići i do 10kg plodova!

Banane konzumiramo uglavnom svježe. Njihova konzumacija preporučuje se u slučaju ako vam opada kosa ili imate ispucale usne. Za poticanje dobrog sna preporučljivo je prije spavanja popiti mlijeko od banane, koje djeluje opuštajuće i smirujuće. U ljetnim mjesecima pri ubodu komarca možemo zahvaćeno mjesto pretrljati unutrašnjošću bananinog oguljka, time sprječavamo nadraživanje kože, otok i svrbež.

Savjet za pušače: U slučaju da ste odlučili prestati npr. u novoj godini s pušenjem, ne zaboravite u prehranu dodati banane. Zbog svog sadržaja kalija, magnezija i vitamina B6 i B12 upravo banana pomaže pri prevladavanju apstinencijskih simptoma.