Prijevod

Nema osobe koja ne zna špinat barem s tanjura ili kao čudesnu hranu Popaja Mornara, kojem su nakon konzumacije limenke špinata čudesno narasli mišići. Dakle, jasno je da je špinat vrlo zdrav. Mnoge ljude je od njegove konzumacije odvratila loše pripremljena porcija špinata u školskoj menzi i više mu se nisu vratili. To je velika šteta, jer dobro pripremljen špinat ne samo da može izvrsno okusiti, već je stvarno zdrav. Nije baš tako velika riznica željeza da bi vam od njega narasli mišići kao Popaju Mornaru, ali i tako je konzumacija špinata vrlo korisna za organizam. Najzdraviji je naravno svježi špinat iz vlastitog vrta. Njegovo uzgajanje nije složeno, pa ga može uzgojiti gotovo svatko.

Domovina špinata

Špinat (lat. Spinacea oleracea) je jednogodišnja biljka iz porodice štirnjača (lat. Amaranthaceae). Njegovo izvorno je podrijetlo vjerojatno Perzija. Ne samo ovdje, već i na cijelom Bliskom istoku špinat je brzo stekao veliku popularnost zahvaljujući svom tipičnom okusu i nutritivnoj vrijednosti. Dalje se uzgoj špinata proširio preko Sirije i Arabije do sjeverne Afrike. O širenju u Europu zaslužni su Španjolci otprilike u 14. stoljeću. Bilo je to dakle mnogo kasnije nego na Bliskom istoku.

Špinat

Lisni špinat je dvodomna biljka, dakle postoje muške biljke, koje brzo razvijaju cvjetnu stabljiku i ženske biljke, koje cvjetaju mnogo kasnije. Uzgojene su i jednodomne sorte koje imaju oba spola i ženski tip rasta, pa cvjetaju kasnije i moguće je s njih dulje vrijeme brati listove. Vegetacijski period špinata je vrlo kratak, potrebno mu je samo 7 do 8 tjedana, stoga se često koristi kao predkultura ili naknadna kultura.

Popularne sorte špinata

Među vrlo popularne sorte špinata spadaju Matador i Carambole. Matador je polukasna sorta špinata koja je pogodna za proljetne i jesenske sjetve. Biljke ove sorte špinata su srednje veličine i imaju široku rozetu. Listovi su lopatastog oblika, površina je sjajna i jednoliko mjehuričasta. Špinat sorte Matador je pogodan za jednokratnu žetvu. Carambole je hibridna sorta sjemenog špinata pogodna također za proljetne i jesenske sjetve. Boja lista je u usporedbi s ostalim sortama tamnija, rozeta je široko otvorena. Prednost ove sorte je visoka otpornost na smrzavanje i na plijesni. Špinat je moguće uzgojiti i u BIO kvaliteti, koju nudi na primjer sorta Tarpy.

Sjetva i berba špinata

Listnati špinat je hladnomilna vrsta povrća, tako da mu ne odgovaraju visoke temperature i dugi ljetni dani. Pri visokim temperaturama biljke brzo izbacuju cvijet. Listovi biljaka koje cvjetaju postaju tvrdi i gube svoj karakterističan okus. Najpovoljnije razdoblje za sjetvu je proljeće i jesen. U proljeće špinat sijte izravno na gredicu u redove udaljene cca 10 – 20 cm jedan od drugog na dubinu od cca 4 cm. Najpovoljnije vrijeme je ožujak i travanj. Špinat će vam jako brzo izrasti, možete ga brati cca 45 – 65 dana od sjetve sjemena. Jesenska sjetva je malo drugačija, jer se kod nekih sorti računa i s prezimljivanjem biljaka. Jesenska kultura špinata sije se sredinom kolovoza. Povoljnija je sjetva na zasjenjena mjesta, jer će tlo sporije isušivati i temperature u sjeni neće biti tako visoke kao na izravnom suncu. Kao zaštitu od pretjeranog isparavanja vode i oštrog sunca može se upotrijebiti netkan tekstil. Listnati špinat posijan u kolovozu stići ćete ubrati još u jesen. Sorte za prezimljavanje siju se u prvoj polovici rujna i beru se rano u proljeće. Špinat je dovoljno otporan na mraz, tako da mu ni prezimljavanje u našim uvjetima ne predstavlja veće poteškoće.

Savjet za sjetvu

Proces klijanja sjemena brže ćete pokrenuti ako namočeno sjeme ostavite 24 sata prije sjetve u hladnjaku. Nakon vađenja sjemena iz hladnjaka morate ga odmah staviti u tlo, jer biste inače prekinuli proces klijanja i špinat vam više ne bi nikao.

Uzgoj špinata

Uzgoj listnatog špinata nije nimalo složen. Bogatom berbom listova špinat će vas nagraditi u ugnojenom glineno-pjeskovitom tlu koje dobro zadržava vodu. Pravilno gnojenje tla je potrebno zato što špinat u kratkom vremenu stvara veliku količinu listova, za čiji rast potroši veliku količinu hranjivih tvari. Korisna za bogat rast listova je i prihranjivanje tijekom vegetacijskog razdoblja. Redove s odraslim biljkama špinata redovito plijevite, kako korovi biljkama ne bi nepotrebno oduzimali vodu i hranjive tvari. Plijevljenje i okopavanje provodite vrlo oprezno, jer korijenje listnatog špinata raste neposredno ispod površine tla. Biljke špinata redovito zalijevajte.

Vitamini i minerali skriveni u špinatu, odnosno čemu je lisnati špinat dobar..

Priča kaže da su listovi špinata ogromna riznica željeza, nažalost ova tvrdnja je opovrgnuta time da se radi o grešci uzrokovanoj pomakom decimalne točke i špinat sadrži približno istu količinu željeza kao i druge vrste povrća. Prosječan sadržaj željeza međutim ništa ne umanjuje činjenicu da je špinat vrlo hranjiv i koristan za ljudski organizam. 100 g špinata ima samo 22 kcal, što će posebno cijeniti osobe koje drže dijetu. Ta količina špinata međutim pokriva dvije trećine dnevne doze vitamina A, gotovo cijelu dnevnu dozu folne kiseline, polovicu dnevne doze vitamina C i također gotovo četvrtinu dnevne doze magnezija ili željeza. Betakaroten sadržan u špinatu je značajan antioksidans koji štiti tijelo od slobodnih radikala, oslobađa ga teških metala. Djeluje kao prevencija protiv raka i drugih civilizacijskih bolesti. Posebno će žene cijeniti sadržaj betakarotena, jer pomaže u borbi protiv bora i doprinosi očuvanju mladenačkog izgleda. Vitamin A sadržan u špinatu koristan je za zdravlje ljudskog vida i za zaštitu sluznica. Od skupine vitamina B u špinatu je najviše zastupljen vitamin B8, koji je važan za zdravu kosu, kožu i nokte. Vitamin B3 podupire zdrav san, srce i krvožilni sustav. Bogato je zastupljena i folna kiselina (vitamin B9), koja se preporučuje posebno trudnicama za zdrav razvoj ploda. Od minerala su u špinatu sadržani kalij, kalcij, koji su važni za zdrave zube, kosti i živce. Željezo koje podupire stvaranje krvi i oksigenaciju tkiva. Nadalje također magnezij, bakar i natrij. Špinat je dakle vrlo koristan za ljudski organizam. Korisnih tvari u njemu ima čak toliko da ga je bolje konzumirati u manjim dozama i češće, nego naletimice i u velikoj količini, jer ne bi došlo do potpune apsorpcije svih korisnih tvari.

Špinat za sladokusce

Primjena špinata u kuhinji je vrlo široka. U sirovom stanju dodaje se u salate i predjela. Termički obrađen poslužuje se kao prilog krumpir knedlama. Izvrsna je i špinatna juha, omeleti punjeni špinatom, špinatne rolice, špinat zapečen s tjesteninom ili špinatna pizza. Od špinata se može pripremiti čak i babovka. Izvrstan za salate je baby špinat.

Recept za krumpir knedle punjene špinatom i dimljenim mesom

Sastojci za tijesto

• 500 g kuhanih krumpira (najbolje od prethodnog dana)
• 200 g krupnog brašna
• 1 jaje
• sol

Sastojci za špinatni nadev

• 250 g špinata
• 200 g dimljenog mesa
• 1 luk
• 1 kažička masti
• 3 češnja češnjaka
• sol

Način pripreme

Krumpire zgnječite ili naribajte na sitne komade, dodajte brašno, jaje i sol. Sve izmiješajte u tijesto, koje podijelite na pola i od svake polovice oblikujte valjak koji narežite na podjednake kolute. Liste špinata zalijte ključalom vodom i ostavite ih da se osuše, zatim ih nasjeckajte. Nasjeckani luk prepržite na masti do zlatne boje, zatim dodajte špinat, dimljeno meso, mljeveni češnjak i sol. Sve dobro promiješajte. Ovom smjesom napunite pripremljene krumpirov kolute i oblikujte ih u obliku šišarica ili kuglica. Stavite ih u ključalu vodu i kuhajte dok knedle ne isplivaju na površinu.

Dobar tek! :)