Riža iz vlastitog posuda

Ukratko: Rižu (Oryza sativa) možete uzgojiti u posudi dubokoj najmanje 20 cm. Sjeme namočite 24-36 sati, posijte ga 2-3 cm duboko i nakon nicanja održavajte razinu vode 5-10 cm nad zemljom. Biljka traži 20-30 °C i najmanje 6 sati sunca dnevno, a žetva slijedi za 3-6 mjeseci.

Riža posijana (lat. Oryza sativa) pripada porodici trava (lat. Poaceae). Riža je jednogodišnja, jednosupnica žitarica koja se uzgaja gotovo na svim kontinentima. Osim u Aziji, svojoj izvornoj domovini, uzgaja se u Africi, Americi, Australiji i Europi. Više od polovice europske proizvodnje riže dolazi iz Italije. Nadalje, riža se u Europi uzgaja na istočnoj obali Španjolske, u Portugalu, na jugu Francuske, u Grčkoj, Bugarskoj i Rumunjskoj. U Aziji riža u nekim područjima čini čak do 90% biljne proizvodnje. Ni to međutim nije dovoljno za prvo mjesto među žitaricama, najrasprostranjenija na svijetu je i dalje pšenica. Jedno prvo mjesto riža ipak ima, i to prvo mjesto u proizvodnji zrna. U nekim se područjima naime žanje dva do tri usjeva godišnje. Najveći proizvođači riže su Kina, Indija, Indonezija, Bangladeš i Vijetnam. Samo oko 6% te proizvodnje se naknadno trguje. Najveći izvoznici su Tajland, Vijetnam i SAD. Najveći uvoznik je pak Indonezija.

Ne uzgaja se samo jedna vrsta riže, botaničari razlikuju više od 20 vrsta riže, a odgojenih kultivara postoje desetci tisuća. Najčešće se uzgaja riža posijana (lat. Oryza sativa) i afrička riža (lat. Oryza glaberrima). Riža posijana se vjerojatno razvila iz divlje riže gluhe (lat. Oryza fatua), koja je najrasprostranjenija u okolici rijeke Gange u Indiji. Afrička riža (lat. Oryza glaberrima) uzgaja se posebno u slivu afričke rijeke Niger. Riža pripada najstarijim kulturno uzgajanim biljkama, dokazi o njezinom uzgoju potječu još iz vremena oko 5000. godine pr. n. e.

Rižu zna gotovo svatko, ali tko zna kako izgleda biljka riže posijane?

Riža posijana je jednogodišnja, gusto busasta žitarica koja narasta do visine od oko 100 - 150 cm. Na šupljim stablima rastu u naizmjeničnom rasporedu listovi dugi oko 60 cm i široki 2 cm. Stabljika je podijeljena koljenima i kao i listovi ima zelenu boju koja se pri sazrijevanju mijenja u žutu. Sam list čine rukavac, jezičak, ušice i plojka. Rukavac najprije obavija rižinu stabljiku i na određenoj udaljenosti se od nje odvaja i stvara listnu plojku. Na mjestu razdvajanja nalaze se dlakave ušice. Te ušice u kasnijim razvojnim fazama otpadaju. Na razdvajanju se nalazi i bijeli, blanjasti jezičak, dug oko 1 - 1,5 cm. Posljednji dio lista je uzana, duga plojka. Cvjetište čini razgranata metlica duga oko 20 - 30 cm. Metlice su tvorene pojedinačnim cvjetovima. Svaki cvijet ima jedan tučak s dvije blizne i šest prašnika, čime se razlikuje od ostalih žitarica jer one imaju samo tri prašnika. Plod je oklasana, tj. pljevicama tijesno obavijeno, sa strane spljošteno zrno.

Dobrobiti i korištenje riže

Osim što je riža jedna od najčešćih namirnica na tanjurima ljudi diljem svijeta, ima i medicinsku primjenu. Koristi se posebno pri liječenju probavnih poteškoća, regulira blage proljev i zatvor. Kao prevencija protiv raka debelog crijeva preporučuje se konzumacija rižinih mekinja. Riža se konzumira i pri raznim dijetama, smatra se glavnim elementom racionalne prehrane. Zrna riže koriste se ili ljuštena, neljuštena ili se od njih melje rižino brašno. Zrna riže sastoje se od cca 8 - 12 % proteina, 2,4 % masti, 68 - 72 % ugljikohidrata, 10 % vlakana i 4 - 5 % mineralnih tvari. Od vitamina su u najvećoj količini zastupljeni vitamini B skupine (B1, B2 i B3).

Uzgoj riže kod kuće, inspirirajte se...

Posebnost riže je u tome što je u početku rasla na suhom terenu i tek mutacijom postala poluvodno bilje. Danas se riža pretežno uzgaja na poplavljenim poljima. Pri vodenom uzgoju usjevi riže održavaju se trajno ili veći dio vegetacijskog razdoblja do određene visine pod vodom. Polja su za te svrhe posebno pripremljena. Na njima su stvoreni posebni kanali za navodnjavanje i nasipi. Izgradnja takvog specijaliziranog polja vrlo je skupa, stoga se na njemu riža uzgaja monokulturno (ne izmjenjuje se s drugim kulturama). Uzgoj riže na jednoj parceli moguć je zahvaljujući pažljivom načinu uzgoja. Tlo se redovito gnoji organskim gnojivima, korov i bolesne biljke pravovremeno se uklanjaju. U pripremljena polja riža se sije izravno u tlo ili se sade odrasle sadnice. U Vijetnamu je raširenija sadnja sadnica, zahvaljujući čemu se postiže nekoliko žetvi tijekom godine. Preduzgoj sadnica naime skraćuje vegetacijsko razdoblje. Sadnice se uzgajaju na posebnim gredama, do optimalne veličine dorastu za 30 - 40 dana. Na 1 ha polja potrebno je posaditi 300 - 400 tisuća sadnica. Sadnice se sade najmanje po tri komada na jedno mjesto. Sadnice se u većini zemalja sade ručno, strojevi za sadnju koriste se u Japanu i Koreji. Biljke se sade u dubinu 3 - 5 cm, biljka mora biti barem napola uronjena u vodi.

Jeste li znali? Možda ste već jednom vidjeli sliku ili film u kojem budistički redovnici posipaju kružni uzorak (mandalu). Za stvaranje tih mandala najčešće se koristi upravo riža...

Riža je vrlo zahtjevna po pitanju količine vode, svaki nedostatak može uzrokovati ozbiljno narušavanje rasta i razvoja usjeva. Baš kao što se riža ručno sadi, u većini područja se i ručno bere u trenutku tzv. žute (voštane) zrelosti. Kod ručne berbe minimizira se mehaničko oštećenje i opasnost od osipanja. Pokošeni biljni stabljike vežu se u male snopove koji se u nekim područjima ostavljaju u poplavljenim rižinim poljima, dok se u drugima odmah iznose na obalu kako bi se osušili. Vršidba se također uglavnom obavlja ručno, ponekad se koristi i stacionarna vršalica. Nakon vršidbe, zrna riže se dosušuju do skladišne vlažnosti. U Vijetnamu možete vidjeti rižu koja se suši i uz rubove cesta. Zanimljivost je što se poplavljana rižina polja u nekim područjima Vijetnama koriste i za uzgoj riba i vodene peradi. Ovdje je uočljiva velika domišljatost i promišljenost - ribe se hrane vodenim planktonom i ličinkama komaraca, tako da zapravo uništavaju prijenosnike malarije i dodatno oksigeniraju vodu. Vodena perad pak brine o čistoći iznad vodene površine - uklanja iz usjeva alge i sitne korove. Na nasipima ima dovoljno vode tijekom cijele sezone, tako da je to pogodno mjesto za uzgoj bananowca, ličija ili agruma.

Uzgoj riže u našim uvjetima

Riža doduše ne spada među najlakše uzgajane biljke, ali je moguće uzgojiti, i to čak i bez poplavljenog rižinog polja u vrtu. Rižu sijte pri uobičajenoj sobnoj temperaturi na površinu tresetnog supstrata koji držite stalno dovoljno mokrim. Sjeme bi trebalo proklijati unutar 14 dana. Mlade biljke dovoljno zalijevajte. Druga mogućnost je uzgoj riže vodenim načinom. Riža raste u stajaćoj vodi, voli puno sunce, topao zrak i toplu vodu. Poštivanje ovih preduvjeta temelj je uspjeha. Rižu na ovaj način uzgajajte u kanti ili drugoj prikladnoj posudi. Na dno posude nasipajte supstrat i zalijte tako da voda doseže cca 2 cm iznad razine tla. Uzmite sjemenke i prosipajte ih u vaše rižino polje, zrna će potonuti, čime će se posijati u supstrat. Sjemenke bi trebale uskoro početi klijati. Mlade biljke držite stalno u vodi.