Rakitnjak - biljka budućnosti

Ukratko: Rakitnjak ili pasjača obična (Hippophae rhamnoides) nezahtjevan je dvodomni grm visok do 6 m koji uspijeva na sunčanom mjestu u laganom, pjeskovitom tlu i ne treba prihranu ni redovito zalijevanje. Uvijek sadite muške i ženske biljke, otprilike u omjeru 1:6 u korist ženskih. Grm počinje rađati nakon 2 do 4 godine.

Pasjača obična (lat. Hippophae rhamnoides) je grm koji pripada obitelji sjajnikovki (lat. Elaeagnaceae). Izvorno područje pasjače obične je Kavkaz i srednja Azija. Odatle se međutim vrlo brzo proširila po cijeloj Europi i Aziji. U negostoljubivom Sibiru pasjača je bila jedna od rijetkih biljaka koja sadrži veliku količinu vitamina C.

Poznati su bili i njezini drugi povoljni učinci, pa se ovdje obilno koristila u području medicine. Zbog svojih ljekovitih učinaka domoroci su pasjači nadijevali imena "sibirsko čudo" ili "limun sjevera".

Danas gotovo čudesne učinke pasjače obične počinje ponovno otkrivati i moderno društvo, pa joj se često nadijeva nadimak "biljka budućnosti". Sinonimni naziv pasjače obične je pasjača uskolisna. Posebno iz Rusije dolazi mnogo novouzgojenih sorti pasjače.

To su primjerice "Jantarnaja", "Velikan", "Zolotoj počatok", ali i "Krasavice" ili "Sluníčko". Latinski naziv pasjače obične - Hippophae - ima podrijetlo u starom grčkom jeziku i u prijevodu znači sjajni konj. Stari Grci su tvrdili da su konji koji su pašu na područjima gdje je rasla pasjača imali znatno sjajniji odsjaj dlake od ostalih konja.

Kako pasjača obična izgleda?

Pasjača je trnoliki, listopadni dvodomni grm koji naraste do visine od 6 metara. Listovi pasjače su naizmjenični, kopljasti i cijelorubni, dugi 3 - 8 cm. S obje strane su pokriveni srebrnastim ljuskicama. Budući da je pasjača dvodomna biljka, muške i ženske biljke se razlikuju po izgledu.

Muški pupoljci su 2 - 3 puta veći od ženskih pupoljaka. Muški cvjetovi su bez krunice. Cvijet se sastoji od lijevkastog čaška s dva čašična režnja koji skrivaju tučak. Muški cvjetovi imaju zelenkasto srebrnastu boju.

Ženski cvjetovi cvjetaju žuto, sadrže četiri prašnika sastavljena od uzdužnih prašnica i kratkih niti. Plodovi pasjače obične, zbog kojih se ovaj grm najčešće uzgaja, su kamenčasti, kuglastog, elipsoidnog do jajastog oblika. Narastu do veličine 0,5 - 1 cm. Plodovi su žute, narančaste ili crvene boje.

Meso ploda je obojeno narančasto, uljaste je strukture. Okus plodova se razlikuje prema pojedinim sortama od kiselog preko gorkog do slatkog. Plodovi pasjače sazrijevaju krajem kolovoza i grm krase sve do zime.

Pasjača se često koristi za učvršćivanje padina, jer su njezini korijeni samo površinski, rastu do dubine 10 - 60 cm, granaju se više horizontalno. Na korijenima se stvaraju korijenske kvržice koje sadrže kvržične bakterije koje vežu atmosferski dušik potreban za metabolizam biljke. Biljka tako preživljava i u vrlo negostoljubivim uvjetima bez prihranjivanja.

Uzgoj pasjače

Pasjača raste gotovo svugdje, najbolje će joj odgovarati sunčano mjesto u lakšem, pjeskovitom i propusnom tlu bogatom kalcijem. Možete je uzgajati i na vlažnijem mjestu, podnosi i blago slano tlo. S obzirom da pasjača potječe s Kavkaza, nema problema s preživljavanjem naših hladnih zima. Do smrzavanja može doći iznimno pri dugotrajnim ekstremnim mrazevima pri uzgoju na vlažnom mjestu.

Pasjača je dvodomna biljka, zato na jedno mjesto uvijek sadite i muške i ženske biljke!!! Prikladan omjer je otprilike 1:6 u korist ženskih biljaka. Pasjača možete zasaditi kao soliternu biljku (u paru) ili kao skupinu grmova. Kod sadnje veće skupine računajte s time da će se biljke razrasti i imati trnje, pa ih sadite na dovoljnoj udaljenosti kako biste se kasnije bez problema mogli domoći zrelih plodova.

Pasjačom možete posaditi i neplodna i devastirana tla. Primjenjuje se i na padinama i obalama vodenih površina koje želite učvrstiti. Pasjača nije potrebno zalijevati, obično joj je dovoljan dotok vode iz oborina, samo u razdobljima dugotrajne suše možete joj dati malo više vode.

Prihranjivanje također nije potrebno, o dopremi hranjivih tvari brinu kvržične bakterije koje žive u korijenskim kvržicama. Kod biljaka starijih od deset godina dolazi do postupnog smanjivanja prirasta, zato provedite pomlađivanje rezanjem do trogodišnjeg drva. Kada dočekate urod plodova, ne zaboravite ih na vrijeme ubrati, jer se u prezrelim plodovima smanjuje sadržaj vrijednih tvari. Pasjača počinje rađati oko 2 - 4 godine.

Uzgoj pasjače iz sjemena

Pasjača možete uzgojiti i iz sjemena. Nije to, kao ni uzgoj odraslog grma, ništa složeno. Sjetvu provodite najbolje u proljeće, kada su za to najbolji klimatski i temperaturni uvjeti.

Sjeme nije zahtjevno prema tlu, ali su prikladnija bazična, lakša tla. Sjeme možete sijati izravno na konačno mjesto u tlo ili možete sadnice prouzgojiti u posudi. Pri sjetvi na konačno mjesto prvo uklonite korov i rastresito tlo. Idealna temperatura za sjetvu je min. 17 °C. Kod prouzgoja će vjerojatnost uspjeha biti veća, jer ćete lakše održavati idealnu temperaturu i ne prijeti fizičko oštećenje mladih biljaka npr. od kućnih životinja...

Mlade sadnice zalijevajte umjereno, bolje podnose sušu nego prekomjernu vlagu. Računajte s time da im je potrebna dovoljno velika posuda kako bi se mogao dobro razviti korijenski sustav. Odrasle sadnice pasjeg trna sadite na odabrano mjesto, pri tome pazite da korijenski bal ne presuši prije nego se biljka dobro ukorijeni. Iako inače vrlo dobro podnosi sušu, tijekom ukorijenivanja zahtijeva redovito zalijevanje.

Vitaminsko blago skriveno u plodovima pasjeg trna

Plodovi pasjeg trna sadrže veliku količinu vitamina i minerala. Brojčano je zastupljena skupina vitamina B. Plodovi pasjeg trna sadrže vitamin B1, B2, B3, B6, koji pomažu u održavanju harmonije centralnog živčanog sustava. Nadalje vitamin B9 poznat kao folna kiselina, koja podupire stvaranje krvi te rast i razvoj ploda.

Vitamina C u pasjem trnu ima doista mnogo, navodi se da čak 10 puta više nego što sadrže naranče. Znanstvenici čak tvrde da jedna jedina bobica može pokriti preporučenu dnevnu dozu vitamina C. Velika prednost je i to što se vitamin C zadržava i u proizvodima napravljenim od pasjeg trna.

Vitamin D sadržan u plodovima pridonosi pravilnom rastu i razvoju kostiju te također regulira količinu kalcija i fosfora u krvi. Prvo mjesto drži pasi trn po sadržaju vitamina E, sadrži ga najviše od svih biljnih plodova. Vitamin E se koristi u liječenju muške steriliteta, mišićne distrofije i kod kardiovaskularnih poremećaja. Nezaobilazna je i prisutnost vitamina K, koji podupire zgrušavanje krvi.

Sadržaj karotena, iz kojeg se stvara vitamin A, kod pasjeg trna je jednak mrkvi, koja se smatra jednim od njegovih najbogatijih izvora. Vitamini su u plodovima pasjeg trna sadržani u uravnoteženom omjeru, što je razlog njihove izuzetne ljekovite moći.

Pri predoziranju se može pojaviti pečenje želuca, eventualno povraćanje uslijed nepodnošenja ulja pri unutarnjoj uporabi. Te su tegobe međutim vrlo malo vjerojatne.

Ljekovito djelovanje i primjena pasjeg trna

Ljekovito djelovanje pasjeg trna poznavali su narodni liječnici u Sibiru, Mongoliji i Kini još u davnoj prošlosti. Koristili su ga u liječenju plućnih, jetrenih, probavnih i zglobnih oboljenja. U tibetanskoj tradicionalnoj medicini se daje kod kardiovaskularnih bolesti i intoksikacija. Plodovi pasjeg trna se koriste kod hipovitaminoze i avitaminoze.

Njihova konzumacija pridonosi poboljšanju zdravstvenog stanja kod pacijenata nakon preboljelih zaraznih bolesti i nakon kirurških zahvata. U svoj jelovnik bi ih trebale uvrstiti i osobe koje pate od problema s probavom i žučnim mjehurom. Svježi plodovi se koriste za liječenje svih vrsta prehlade, kod gripe, angine, glavobolja, kod bolesti spolnog sustava i upale mokraćnih putova. Preporučuje se njihova uporaba kod povećanog stresa, radnog i sportskog opterećenja.

Sok od plodova se koristi kao pomoćno sredstvo za smanjenje kiselosti želučanih sokova. Sirupi i sokovi od plodova pasjeg trna dugoročno pomažu povećati performanse, poboljšavaju pamćenje i koncentraciju. Vrlo učinkovito je i ulje pasjeg trna, koje povećava otpornost organizma i nadopunjuje nedostatak vitamina i minerala u organizmu. Ulje pasjeg trna može regenerirati tkiva, liječi opekline i proširene vene.

Napitak od sušenih listova koristi se kod rineja. Listovi se u tradicionalnoj medicini koriste i pri liječenju reumatizma i gihta. Ako želite usporiti ispadanje kose i postići njezino jačanje, redovito je ispirajte odvarom od listova pasjeg trna. U posljednje vrijeme dokazani su prvi pozitivni rezultati u liječenju raka cerviksa. Značajan je i sadržaj alkaloida hippopheina, koji se u tijelu pretvara u serotonin, koji je važan za ukupnu vitalnost i pomaže štititi organizam od depresije i tumora. Kod uporabe pasjeg trna dosad se nisu pojavile nuspojave niti je poznata bilo kakva kontraindikacija.

Ulje pasjeg trna koristili su i ruski kozmonauti kao vitaminski dodatak i zaštitu od zračenja tijekom svojih ekspedicija u svemir.