Mučenka neboli maracuja

Ukratko: Pasiflora (marakuja) rod je s više od 500 vrsta, a zbog plodova se uzgaja jestiva pasiflora. Sjemenke sijte na dubinu oko 0,5 cm, klijaju na 22 – 26 °C za 4 – 6 tjedana. Za plodove trebate najmanje dvije biljke i oprašivanje, a zimski temperaturni minimum je oko 10 °C.

Passiflora (lat. Passiflora) pripada obitelji pasiflorovki (lat. Passifloraceae). Passiflore su trajne, puzave biljke ili grmovi, koji potječu uglavnom iz Južne Amerike. Obilno su zastupljene i u Sjevernoj Americi, Aziji i Australiji. U Europu su misionari prvi dovezli plavu passifloru (lat. Passiflora caerulea), koja se s vremenom proširila i danas se uzgaja kao sobna biljka. U toplijim područjima Europe (Italija, Francuska i Španjolska) raste i u divljini.

Najrasprostranjenija vrsta koja se uzgaja zbog svojih bobica (plodova) poznatih pod nazivom marakuja je jestiva passiflora (lat. Passiflora edulis). Ova vrsta passiflore uzgaja se posebno na Karibima i u Južnoj Africi. Uzgaja se žuta i tamna varijanta. Žuta varijanta nosi latinski naziv Passiflora edulis var. flavicarpa, a tamna se zove Passiflora edulis var. edulis. Postoji preko 500 vrsta passiflora, a dodatno oplemenjivanjem stalno nastaju novi kultivari s najrazličitijim bojama cvjetova. Kultivari, međutim, imaju uglavnom ukrasnu funkciju. Passiflore su puzave biljke (lijane) koje mogu narasti do duljine od 15 m. Listovi su tamnozelene boje, trodijelni. Boja cvijeta ovisi o konkretnoj vrsti passiflore, mogu biti bijeli, zeleni, ružičasti, ljubičasti i crveni. Plodovi se također razlikuju prema vrstama. Mogu biti okrugli i podugasti, raznih boja.

Vrste passiflora

Najčešće uzgajane vrste passiflora su primjerice plava passiflora (lat. passiflora caerulea), jestiva passiflora (lat. passiflora edulis), bananova passiflora (lat. passiflora mollissima) i slatka passiflora (lat. passiflora ligularis). Ili također passiflora incarnata i divovska passiflora.

• Plava passiflora uzgaja se uglavnom kao ukrasna biljka. Na prvi pogled privlači veliku količinu velikih plavobijelih cvjetova koji ugodno mirišu. Cvjetovi mogu imati promjer 8 - 10 cm. Listovi plave passiflore su tamnozeleni, petodijelni i duboko izrezani. U Europu je upravo ova vrsta bila prva dovezena. Misionari su u njezinu cvijetu vidjeli oruđa mučenja Isusa Krista. Tri crna tučka s žigovima podsjećala su ih na čavle, pet prašnika označavalo je pet Kristovih rana, a vijenac obojenih niti podsjeća na trnovu krunu. Šiljasto završeni listovi predstavljali su koplje, vitice bičeve, a deset latičnih listića označavalo je deset apostola. Latinski i hrvatski naziv ove biljke usko je povezan s mučenjem Isusa Krista. Latinsko ime Passiflora složeno je od riječi "passio" što znači patnja i "flos" što označava cvijet. Kod hrvatskog naziva passiflora povezanost je vidljiva na prvi pogled.

• Jestiva passiflora poznata je i pod nazivom svog ploda - marakuja. Ova vrsta passiflore je toploljubiva i uzgaja se posebno zbog svojih plodova, koji su okrugle do ovalne bobice, u zrelom stanju žute ili tamno ljubičaste boje. Unutar ploda je sočna pulpa i mnogo sjemenki. Žuti plodovi marakuje (zlatna marakuja) mogu narasti do veličine grejpa. Površina ovog ploda je glatka, sjajna s tankom kožicom. Biljke s tamno ljubičastim plodovima uzgajaju se primjerice u Keniji, plodovi su manji, sa suhom i naboranom kožicom. Kožica ove sorte blago je otrovna jer sadrži cijanogeni glikozid. Toplinska obrada ipak uništava molekule cijanida, a osim toga je sirova kožica jedva jestiva

• Banana passiflora je lijanovita biljka s velikim ružičastim, cjevastim cvjetovima koji mogu imati promjer do 8 cm. Plodovi su izduženi, dorastaju do dužine od cca 12 cm, jestivi su i imaju žutu boju. Podsjećaju na male banane, na što upućuje već sam vrstni naziv. Ova vrsta passiflore kratkoročno podnosi temperaturu do - 2 °C. Biljke vole toplinu. Plodonosi 2 puta godišnje. Rast je vrlo brz, stoga je potrebno biljci osigurati oslonac po kojem se može penjati.

• Slatka passiflora (jezičasta) uzgaja se zbog svojih ukusnih, sočnih plodova. Plodovi su narančaste boje s tvrdom, kožnatom kožicom. Unutrašnji dio ploda ispunjen je žutonarančastom želatinastom masom - arilom, koji je vrlo aromatičan i ukusan. Plodovi sazrijevaju 2 puta godišnje. Cvjetovi ove passiflore imaju kremnu boju, listovi su cijelih rubova, jezičastog oblika.

• Druge često uzgajane passiflore su divovska passiflora (lat. Passiflora alata), mesnatocrvena passiflora (lat. Passiflora incarnata), koja se uzgaja kao ljekovita biljka. U ljekovite svrhe koriste se listovi koji se u svježem stanju upotrebljavaju za liječenje kožnih bolesti. Najučinkovitija je protiv gljivica na koži. Uzgaja se također limunska passiflora (lat. Passiflora citrina) i vinolistna passiflora (lat. Passiflora vitifolia).

Od sjemenke do ploda marakuje...

Sjemenke pasiflorine preporučljivo je prije sjetve potopiti u toplu vodu (na nekoliko sati). Sjemenke će blago nabujati. Siju se u pripremljeni supstrat, na dubinu od oko 0,5 cm. U posudu za sjetvu ne zaboravite staviti dobru drenažu kako bi suvišna voda mogla dobro otjecati. Sjemenke najbolje klijaju pri temperaturi u rasponu od 22 - 26 °C. Pri ovoj temperaturi i na svijetlom položaju pasiflorine počinju klijati otprilike za 4 - 6 tjedana, neke vrste i kasnije. Supstrat za sjetvu održavajte stalno blago vlažnim. Idealne uvjete za klijanje i rast mladih biljaka pruža miniplastenik ili minilezeća. Odrasle pasiflorine vole svjetlo, pri njegovom nedostatku biljke ne cvjetaju i ne stvaraju plodove. Idealna temperatura za uzgoj je normalna sobna temperatura, zimski temperaturni minimum je oko 10 °C. Tijekom vegetacije pasiflora voli dovoljan dovod vode, tlo mora biti stalno vlažno. Zimi se zalijevanje ograničava, zalijevanje se provodi umjereno prema temperaturi prezimljavanja otprilike 1 put u 14 dana. U proljeće i ljeto biljka voli redovito prskanje, koje provodite u vrijeme kada na nju ne sija sunce. Pasiflorinu možete ljeti držati u vrtu, najbolje s ukopaninom u posudi. Podnosi izravno sunce, u sjeni ne bi cvjetala. U jesen biljku premjestite na zimski položaj s nižom temperaturom i dovoljno svjetla. Iskopajte biljku s posudom iz zemlje, uklonite korijenje koje je tijekom ljeta izraslo iz posude. Nadzemni dio biljke skratite. Biljke se trebaju odmoriti tijekom zimskog razdoblja, stoga ih ne prihranjujte. U proljeće biljku još jednom skratite otprilike za trećinu duljine pojedinih grančica. Otprilike za mjesec dana preporučljivo je biljku presaditi u veću posudu. Ne koristite preveliku posudu, jer pasiflorine bolje cvjetaju u posudi koja je samo nešto malo veća od prethodne (glinene posude). Prikladan supstrat za uzgoj je mješavina nastala miješanjem travnate zemlje, lisnog komposta, treseta i pijeska u jednakim omjerima. Kako bi pasiflora bolje cvjetala, preporučljivo je tijekom sezone povremeno prihranjivati, ali nemojte pretjerivati, jer prehnojene biljke bujan rastu, ali ne cvjetaju. Prikladno je gnojiti specijalnim gnojivom za cvjetajuće sobne biljke. Ako vaša pasiflora procvjeta, to je polovica uspjeha. Druga polovica je uzgoj plodova. Osnova je dobro oprašivanje cvjetova. Nužno je uzgajati najmanje 2 biljke. Na vanjskom položaju cvjetove često oprašuje kukci. U unutarnjem prostoru, međutim, morate na trenutak postati pčela i sami osigurati oprašivanje. Pomoću malog četkice ili vatiranog štapića prenosite pelud s cvijeta jedne biljke na cvjetove druge biljke. Zatim samo čekajte je li oprašivanje bilo uspješno i hoće li vam početi rasti plodovi - marakuje.

Primjena pasiflore i njezina ljekovita svojstva

Plodovi jestive pasiflore zvane marakuja sadrže oko 17% ugljikohidrata, provitamin A, vitamine B skupine i C, kalcij, fosfor, željezo i vlakna. Flavonoidi sadržani u nadzemnom dijelu pasiflore pomažu kod problema sa spavanjem. Pasiflora ima umirujući i sedativni učinak na središnji živčani sustav. Smanjuje osjećaj tjeskobe i psihičke napetosti. Preparati koji sadrže pasifloru poboljšavaju i produbljuju san, vraćaju duševnu ravnotežu i mir. Pasiflora se može koristiti i za opuštanje glatkih mišića i ublažavanje menstrualnih grčeva. Pasiflora ne uzrokuje ovisnost. Nuspojave nisu dokazane, ali se ipak ne preporučuje njezina uporaba u trudnoći i tijekom dojenja. Zreli plodovi konzumiraju se svježi, ali cijenit ćete ih i u kuhinji za aromatiziranje napitaka ili deserata. Egzotičan okus marakuje dolazi do izražaja u voćnim salatama, desertima, koktelima, sokovima ili džemovima. Pasiflora se koristi kao dodatak i u proizvodnji sapuna, jogurta, napitaka...