Grašak je nezahtevan za uzgoj

Ukratko: Grašak sijte izravno u gredicu od ožujka do travnja, na dubinu 5 – 6 cm, sjemenke 5 – 10 cm jednu od druge i redove 25 – 30 cm. Najbolje uspijeva u neutralnom tlu s pH oko 6,5 i ne treba dodatno gnojenje. Od sjetve do berbe prođe 65 – 100 dana, ovisno o sorti.

Grašak obični (pisum sativa) je biljka podrijetlom iz istočnog Sredozemlja. Njegovo uzgajanje kao kulturne biljke poznato je još iz mlađeg kamenog doba. Trenutno se uzgaja gotovo diljem svijeta.

Grašak obični je jednogodišnja, penjajuća biljka koja cvjeta od svibnja do rujna. U jednom cvatu rastu jedan do četiri cvijeta. Njihova boja je bijela do ružičasto-ljubičasta. Konkretno obojenje ovisi o pojedinačnim sortama graška.

Stabljika je polegleća, šuplja i gola. Listovi su parno perasti i sastoje se od jednog do tri para listića koji završavaju viticom. Duguljasto jajoliki listići imaju kratke peteljke. Plod su duguljaste plosnate mahune koje sadrže sjemenke poznate pod nazivom grašak. Grašak je gospodarski značajna biljka. Osim graška običnog koji se uzgaja u vrtovima, postoji i poljska varijanta graška - grašak poljski (pisum sativum subsp. arvense) poznat i pod nazivom poluška. Ova sorta graška ima ljubičasto-bijele cvjetove, male mahune, nezrele sjemenke imaju gorčikav okus. Koristi se u poljoprivrednoj proizvodnji kao stočna hrana ili kao zeleno gnojivo.

Za konzumaciju uzgojene su tri vrste kultivara:

• Grašak obični (pisum sativa), koji je namijenjen za ljuštenje. Cvjeta bijelim cvjetovima. Nezrele sjemenke su slatke i okrugle, zrele imaju žutu ili zelenu boju. Bere se nakon sazrijevanja i osušivanja. Plodovi su u to vrijeme već tvrdi, što međutim ne smeta jer je ova vrsta graška namijenjena osobito za kuhanje.

• Grašak mozgovac (pisum sativa L., medulare) je još jedna varijanta graška. Uzgaja se za nezrele mahune koje se konzumiraju cijele ili se mogu jesti samo zrna. Nezrele mahune moguće je konzervirati ili zamrznuti. Nakon sazrijevanja sjemenke gube vodu čime se nabiru i postaju neprikladne za konzumaciju. Čak i nakon kuhanja zrna ove vrste graška ostaju tvrda.

• Grašak šećerac (pisum sativa L., sacharatum) je posljednja varijanta graška namijenjena za uzgoj u vrtovima. Njegovi cvjetovi su bijeli ili bijelo-ružičasti. Mahune su slatke, mesnate, krhke, ne sadrže unutarnju tvrdu ljusku. Sjemenke su okrugle, slatkog okusa, malo naborane. Imaju veći sadržaj šećera, stoga su prikladne za izravnu konzumaciju u sirovom stanju. Kod nas se ova varijanta uzgaja relativno rijetko, prikladnija je za uzgoj u toplijim područjima.

Uzgoj graška

Grašak je pogodno uzgajati u neutralnom tlu s vrijednošću pH oko 6,5. Uspijeva u lakšim i srednje teškim tlima bez korova, koja mogu zadržati dovoljno vode. Grašak sijte izravno u gredicu od ožujka do travnja (ovisno o tome koju sortu sijete - rane sorte siju se ranije, kasne kasnije. Stoga pogledajte pakiranje gdje je uvijek navedeno konkretno preporučeno vrijeme sjetve.)

Pojedinačna sjemena sijte na dubinu od 5 - 6 cm, udaljena jedno od drugog oko 5 - 10 cm. Razmak između redova je oko 25 - 30 cm, razmak prilagodite prema potpori koju ćete koristiti za penjanje stabljika. Vrijeme od sjetve do berbe kreće se u rasponu od 65 - 100 dana, ovisno o konkretnoj sorti. Nakon sadnje nemojte dopustiti da tlo presuši. Nakon nicanja osigurajte biljkama graška potporu po kojoj se mogu penjati. Koristi se mreža ili kolci. U razdoblju suše ne zaboravite zalijevati grašak. S vremena na vrijeme rahljajte tlo i čupajte korov oko biljaka. Tlo nije potrebno dodatno gnojiti.

Štetočine graška

Kao prevenciju protiv štetočina, grašak se može zaštititi prskanjem. Najčešće štetočine su graškova lisna uš (Acyrthosiphon pisum), graškov žižak ili bobov žižak. Graškova lisna uš je vrsta lisne uši koja sisa biljne sokove iz lisnog tkiva. Napadnute biljke prepoznat ćete po zakržljalosti, slabom cvjetanju i malom prinosu. Lisne uši stvaraju kolonije. Graškov i bobov žižak napadaju zrele sjemenke. Odrasli primjerci polažu jajašca u razdoblju cvjetanja, a ličinke se izliježu upravo u vrijeme stvaranja mahuna. Protiv štetočina možete se boriti na primjer preparatima Pirimor 50 WG ili Decis Mega.

Zašto dati graškama priliku u vrtu?

Osim što su svježa zrnca graška vrlo ukusna, također su i vrlo zdrava. Grašak je izvrstan izvor biljnih bjelančevina. Grašak ima sposobnost brzo zasititi tijelo i dati mu puno energije. U vremenima kada meso nije bilo tako uobičajeno na tanjuru kao danas, grašak je zajedno s drugim mahunarkama bio jedna od najvažnijih namirnica. U svoj jelovnik trebali bi ga uvrstiti posebno vegetarijanci, sportaši, djeca u razvoju i osobe koje obavljaju teške fizičke poslove.

Osim bjelančevina, grašak također sadrži mnoge važne vitamine i minerale. Svježi, mladi grašak bogat je izvor vitamina C. U njemu nalazimo mnogo karotenoida koji štite vid i stimuliraju obnovu sluznice. Grašak sadrži i veliku količinu nekih vitamina B skupine (B1, B2, B3), koji su važni za mentalno zdravlje, čvrste živce, zdravu kožu i čvrstu kosu. Grašak je također izvor kalcija, fosfora, kalija i bakra.

Pomlađujuće i regeneracijske učinke na organizam imaju i nukleinske kiseline sadržane u zrncima graška. Kombinacija vitamina, minerala, bjelančevina i nukleinskih kiselina svrstava grašak među nutritivno vrlo vrijedne namirnice koje daju energiju cijelom tijelu. Pretjeranoj konzumaciji graška trebale bi se kloniti osobe koje pate od probavnih problema, nadutosti i ljudi koji boluju od gihta. Rizik nadutosti može se smanjiti namakanjem graška prije toplinske obrade. Nepoželji purini oslobađaju se u vodu, stoga prije kuhanja zamijenite vodu svježom.

Grašak u kuhinji

Najpoznatije tradicionalno hrvatsko jelo je graškova juha ili pire. Svježi grašak odlično se slaže u salatama, kao prilog mesu ili ribi. Zrnca graška nalaze svoju primjenu i u povrtnim ili mesnim juhama, u rizotu. Mašti se ne postavljaju granice u kulinarskoj upotrebi graška.

Ako želite grašak brati cijelu sezonu, sadite sjemenke u redovitim intervalima od cca 2 - 3 tjedna. Nakon berbe jedne serije graška, tada će vam odmah sazrijevati nova.