Grah u vrtu

Ukratko: Grah (Phaseolus vulgaris) sije se izravno na gredicu od svibnja do lipnja, kad više ne prijeti mraz, u lagano do srednje teško tlo s pH 6–7 na sunčano ili polusjenovito mjesto. Grmoliki grah sije se na 30–50 cm uz razmak redova oko 40 cm, a penjači na 80 x 70 cm, 3–6 sjemenki u rupicu.

Obični grah (Phaseolus vulgaris) je jednogodišnja grmolika ili penjajuća biljka. Pripada porodici mahunarki. Izvorno potječe iz srednje i južne Amerike. Španjolci su ga u Europu donijeli u 15. stoljeću sa svojih istraživačkih putovanja.

Kod penjajućih sorti stabljika se ne grana i ima neograničen rast. Grmoliki grah se grana i može doseći visinu do 1 metar. Listovi su trodijelni, sastavljeni od pojedinačnih srcolikih listova. Cvjetovi su peteročlani, a konkretna boja, veličina i oblik ovise o sorti. Plod su mahune u kojima se nalaze sjemenke koje nazivamo grah.

Prema čemu birati sjemenke graha

Već pri odabiru sjemena potrebno je znati kojoj svrsi će služiti. Da, obični grah može se uzgajati iz mnogo različitih razloga. Osim što je riznica važnih vitamina i minerala poput kalija, kalcija, fosfora, magnezija i joda, na mnogim vrtovima ima ukrasnu i zaštitnu funkciju. Ako uzgajate grah radi žetve plodova, razmislite hoćete li koristiti suhe plodove ili mlađe mahune graha.

Grah uzgajan za suha zrna bere se tek kada su mahune potpuno suhe, dok se mahune trgaju već u stadiju takozvane mliječne zriobe. Mahune ovih "povrćnih" sorti su tanje, nježnije i krhkije. Nemaju unutarnju čvrstu opnu ni obodna čvrsta vlakna. U kuhinji se koriste za izravnu konzumaciju, zamrzavanje ili ukiseljavanje. "Mahunarkaste" sorte imaju veće i šire mahune. Kod graha uzgajanog za uljepšavanje vrta važan je čimbenik duljina stabljika i izražena boja cvjetova.

Gotovo uvijek se radi o nekoj od sorti penjajućeg graha, čija duljina može doseći i do 5 m. Te sorte doduše ulaze u plodnost nešto kasnije, ali zato možete redovito brati mlade mahune sve do jeseni. Gredica grmolikog graha nije tako ukrasna, ali ima prednost bržeg nastupa plodnosti, plodova je više i zriju u kraćem vremenskom razdoblju, stoga su manje podložni raznim bolestima i štetočinama.

Vrste graha

• To je na primjer grmoliki grah Maxi (Phaseolus vulgaris L., Maxi). Ova sorta graha ima velike okrugle mahune.

• Drugi predstavnik je grmoliki grah Divara (Phaseolus vulgaris L., Divara). Radi se o visoko korisnoj sorti s dugim mahunama pogodnim za duboko zamrzavanje.

• Grmoliki grah sorte Primavera (Phaseolus vulgaris L., Primavera) je visoko korisna sorta sa sočno zelenim mahunama.

• Grmolika sorta otporna na bolesti je Negra (Phaseolus vulgaris L., Negra) koja cvjeta ljubičastim cvjetovima. Plodovi su crne boje. Biljka formira uspravnu, čvrstu grmu.

• Zlatnožute mahune vire iz bogatog lišća grmolike sorte Golden Teepee (Phaseolus vulgaris L., Golden Teepee). Mogu se lako brati i često se nazivaju tzv. "sretna sorta".

• Zlatnožute mahune ima i sorta Golddukat (Phaseolus vulgaris L., Golddukat). Mahune su bez vlakana, stoga su pogodne za zamrzavanje.

• Istu boju mahuna ima i sorta Neckargold (Phaseolus vulgaris L., Neckargold). Radi se međutim već o puzavoj sorti. Ima duge, pune, mesnate zelene mahune koje ne sadrže vlakna, stoga je pogodna za zamrzavanje.

• Duge, pune, mesnate, zelene mahune ima sorta Neckarkönigin (Phaseolus vulgaris L., Neckarkönigin). Zahvaljujući oplemenjivanju nema vlakana i pogodna je za zamrzavanje.

• Predstavnik ukrasnih sorti je šarlahni grah (Phaseolus coccineus L., Rotblühende) s robusnim rastom i mnoštvom šarlatnih cvjetova. Pogodan je za pokrivanje ograda.

• Alternativa s bijelim cvjetovima, bijelim klicama i ukusnim bijelim plodovima je divovska grahovina (Vicia faba L., Dreifach weiße). Na ogradi vrlo lijepo izgleda kombinacija obje boje ovih ukrasnih grahovina.

Uzgoj grahovina

Grahovi obični su prilično nezahtjevne biljke za uzgoj. Uspješnom rastu doprinosi dovoljno toplih i sunčanih dana s temperaturom oko 22 °C. Prikladna tla su lagana do srednje teška zemlja s neutralnim pH u rasponu 6 - 7. Tlo ne smije presušiti u razdoblju klijanja i pri formiranju mahuna. Idealna lokacija je mjesto s prijepodnevnim suncem ili polusjenom. Sjeme sijte izravno na gredicu u razdoblju od svibnja do lipnja. Uvijek tek u vrijeme kada ne prijeti mraz.

Grmaste mahune se siju na udaljenosti od 30 cm do 50 cm, pojedini redovi udaljeni su oko 40 cm jedan od drugog. Penjačice se sade u razmaku od oko 80 cm x 70 cm. U jednu rupicu stavite 3 - 6 sjemenki. Kako bi se mahune mogle penjati, morate im zabosti dovoljno dugu i čvrstu motku ili neki drugi oslonac. Ukrasne mahune sade se isto kao i penjačice, samo ih umjesto na gredicu posadite na mjesto koje želite zaštititi od znatiželjnih pogleda prolaznika. Kako bi mahune dobro napredovale, možete ih prihnojiti. Pogodna su posebno NPK gnojiva s niskim udjelom dušika.

Bolesti i štetnici mahuna

Mahune nisu posebno osjetljiva biljka, no ipak se može dogoditi da ih, osobito penjače, napadne neki štetnik ili bolest. Najčešće se javljaju antraknoza, cvijetni skakavac (Haltica oleracea) i mahunin zrnar. Sigurno vas zanima kako se pojedine bolesti ili štetnici očituju i kako se protiv njih učinkovito boriti.

• Antraknoza se u prvoj fazi očituje smeđim mrljama na mladim mahunama, a u drugoj fazi žutosmeđim ili crvenosmeđim mrljama na zrnima. Protiv ove gljivične bolesti borimo se savjesnim čišćenjem ostataka požnjevenih biljaka i pravovremenim uništavanjem nepožnjevenih biljaka još prije dolaska zime.

• Cvijetni skakavac (Haltica oleracea) je u prvoj fazi ličinka koja proždire klicu još u zemlji, čime uništava vegetacijsku točku rasta biljke, a u drugoj fazi iz ličinke se nakon 2 - 4 tjedna izleže kukac. Ovom štetniku možete spriječiti sjetvom tretiranog sjemena tek u toplom vremenu i promjenom lokacije (ne sijte mahune na isto mjesto kao prošle sezone). Na izlegle kukce upotrijebite kemijski preparat, npr. Karate Zeon namijenjen sisavim i glodavim kukcima.

• Mahunin zrnar je kukac koji polaže jajašca na mahunu, a njegove ličinke se probijaju u zrna u kojima se zakukulje, a nakon izlijeganja proždiru uskladištena zrna. Prevencija od napada ovog kukca je opet godišnja promjena lokacije, čišćenje ostataka požnjevenih biljaka i skladištenje požnjevenih mahuna u zamrzivaču pri temperaturi od -18 °C pri kojoj zrnar sigurno ugiba. U slučaju da na biljkama mahuna pronađete lisne uši ili grinje, tretirajte ih kemijskim preparatom namijenjenim sisavim i glodavim kukcima.

Kako koristiti grah u kuhinji

Suhe mahune graha prije kuhanja namočite preko noći u vodu, a sljedećeg dana ih kuhajte dok ne omekšaju. Ako želite da zelene mahune graha ostanu blago hrskave, prije pripreme ih blanširajte vrućom slanom vodom i isperite hladnom vodom. Pri uključivanju graha u prehranu možete osjetiti nadutost, ali pri redovitoj konzumaciji tijelo počinje stvarati enzim koji sprječava nadutost. Odvarak od zelenih sušenih mahuna bez sjemena koristi se kao pomoćno sredstvo u liječenju lakših oblika dijabetesa. Aglutini imaju diuretičko djelovanje.

Konzumacija graha pomaže u snižavanju krvnog tlaka, održava optimalnu razinu šećera u krvi. Grah je značajan izvor kvalitetnih biljnih proteina, ima visok sadržaj aminokiselina, fitosterola, flavonoida i glikozida, zahvaljujući čemu pomaže u poboljšanju raspoloženja.

Ne bojte se graha, obogatit će vašu prehranu i vrt!