Važnost povrća u ljudskom životu

Čovjek živi i radi te stoga mora svakodnevno unositi uravnoteženu prehranu. U skladu s načelima pravilne prehrane trebao bi konzumirati povrće (vrste povrća) svaki dan, jer prehrani u potpunosti dopunjuje neophodne hranjive tvari i zaštitne tvari. Pojedina jela obogaćuje šarenim bojama i istovremeno im daje nježan i ukusan okus.

Tvari sadržane u povrću

• Povrće kao izvor zaštitnih tvari prije svega je značajan dobavljač vitamina za ljudski organizam koji ih treba za svoje normalno funkcioniranje. Sve vrste povrća sadrže čitav niz vitamina - A, B1, B2, C, E, H, K, PP i sl. Na primjer, 100g svježe paprike sadrži čak 200-350mg vitamina C, pri dnevnoj potrošnji čovjeka od 75mg vitamina C. Istovremeno povrće u ljudsku prehranu donosi i dovoljno mineralnih soli kao što su kalij, kalcij, magnezij, fosfor, pritom ima vrlo nizak sadržaj natrija, što je s gledišta pravilne prehrane vrlo dobro. Na primjer, najveći sadržaj fosfora, koji je vrlo važan za pravilan razvoj kostiju, sadrže peršin i zeleni grašak, nadalje najviši sadržaj kalcija od povrća ima luk i češnjak.

• Narodna medicina odavno koristi povrće zahvaljujući sadržaju ljekovitih tvari. Na primjer, peršin potiče mokrenje, kopar ublažava glavobolje itd. Općenito vrijedi da povrće u sirovom stanju regulira i rad probavnih organa zahvaljujući visokom sadržaju vlakana. S obzirom na svoju nisku energetsku vrijednost, povrće se koristi i pri dijetama za mršavljenje. Dijetetski učinak svježeg povrća je velik, a ukupna biološka vrijednost povrća je veća nego voća. Dokazano je da u prosjeku sadrži desetinu energetske vrijednosti iste količine kruha ili mesa. Prema mišljenju znanstvenika i liječnika, prosječna osoba u našim geografskim širinama trebala bi godišnje pojesti najmanje 120 kg povrća.

Uzgoj povrća

Najprikladnija zemljišta za uzgoj povrća su blage padine ili zaštićene ravnice orijentirane prema jugu, jugoistoku ili jugozapadu. Većina vrsta povrća razvija duboku korijensku strukturu i za svoj razvoj treba dovoljno hranjivih tvari i vode, stoga bi tlo trebalo biti dobro opskrbljeno humusom, koji povećava toplinu tla i zadržava potrebnu vlagu i hranjive tvari. Za uzgoj povrća najbolja su srednje teška glinasto-pješčana do pješčano-glinasta tla. Osim tla, vrlo je važan i faktor topline i svjetla. Rano polje povrće najbolje raste pri dnevnoj temperaturi od 15 - 22°C i noćnoj temperaturi od 6-8°C. Za rast povrća važno je izmjenjivanje temperature danju i noću, tzv. termoperiodičnost. Općenito vrijedi da su izmjenjivanje temperatura i posebno niske temperature za biljke povrća štetne.

Potreba za vodom ovisi o vrsti povrća i fazi razvoja biljke. Njen nedostatak se očituje venuće lišća, zakržljalim rastom, pogoršanjem kvalitete i kvantitete prinosa. Načelo je da se obilnom zalijevanjem može stvoriti zaliha vode u tlu. Najranije povrće sadimo u pravilu već krajem ožujka ovisno o nadmorskoj visini i klimatskim uvjetima. Toploljubivo povrće poput krastavaca, celera, rajčica tek u drugoj polovici svibnja. Uvjet uspješnog uzgoja povrća je zdrava, jaka i ne previše izdužena presadnica. Povrće sadimo bilo tijekom oblačnog vremena, kratko nakon kiše ili u predvečerje za toplog sunčanog vremena. Prema vrsti povrća sadimo biljke u redove, u gnijezda ili u kvadratni, odnosno romboidni razmak. Tijekom vegetacije na povrću se pojavljuju bolesti i štetnici koji ga obezvređuju. Sa stajališta zdrave prehrane kemijski preparati bi se trebali upotrebljavati što manje. Sa stajališta prevencije koristi se prije sjetve tretiranje sjemena i osobito dezinfekcija tla. Najbolje vrijeme za branje povrća je rano ujutro, odnosno navečer, kako bismo ograničili na najnižu moguću razinu njegovo venućenje.

Obrada povrća

Biološku vrijednost povrća ne bismo smjeli smanjivati neispravnom kuhinjskom obradom. Najkvalitetnije je uvijek povrće svježe, treba paziti i na njegovo prikladno skladištenje prije konzumacije, odnosno naknadnu obradu ili čuvanje. Nije preporučljivo dugo ga držati u neprikladnim uvjetima. Prilikom obrade režemo ga i ribamo u načelu alatima od nehrđajućeg čelika ili plastike. Ne bi se smjelo dugo kuhati u aluminijskim i željeznim posudama, odnosno polako zagrijavati i pržiti. Najučinkovitija obrada povrća je njegovo dinstanje.

Povrće možemo roštiljati, dinstati, zamrzavati, peći ili jesti svježe... :))

Povrće skladištimo za vlastitu potrošnju zimi, ali i u rano proljeće. Ovisno o mogućnostima skladištenja koristimo podrum i staklenik. Optimalna temperatura za skladištenje u podrumu je 1-4°C pri vlažnosti od približno 90%.

Svježe povrće iz vlastitog uzgoja je nenadmašno, stoga odaberite iz naše ponude kvalitetno sjeme i sjemenke namijenjene za veleprodaju kao i za male uzgajivače - ljubitelje domaćeg povrća. Sve sjeme i sjemenke koje isporučujemo su vrhunske kvalitete i dolaze od provjerenih kvalitetnih čeških proizvođača.

Naš e-shop nudi sjeme različitih vrsta povrća razvrstanih u pojedine kategorije kao što su:

• Lukovičasto povrće
• Korijenasto povrće
• Plodno povrće
• Lisnato povrće

Posebnu kategoriju čini kategorija BIO povrće - povrće u bio kvaliteti i još dvije kategorije:

• Paprike sjeme
• Rajčice sjeme

U ponudi povrća možete pronaći sjemenke uobičajenog povrća kao što su sjemenke mrkve, peršina, korabice, celera, luka, cikle, rotkvice, graška, boba, brokule, kupusa, kelja, salate, kopra i drugih. Neke od njih nudimo kao novost i u bio kvaliteti, koja čini samostalnu kategoriju. Naše ponuđeno bio sjeme ispunjava najviše zahtjeve za proizvode iz bioproizvodnje. U našoj ponudi kod konkretnih proizvoda pronaći ćete i kratke karakteristike prodavanog sjemena i sjemenja biljaka, njihovu primjenu za potpun život i zdravlje čovjeka te ujedno osnovnu informaciju o postupku njihovog uzgoja.