Mirisni kopar

Ukratko: Kopar (Anethum graveolens) sijte od travnja izravno na gredicu, ponavljano svakih 2 – 3 tjedna, na sunčano i od vjetra zaštićeno mjesto s vlažnim, ali ne podmočenim tlom. Naraste do 1 metra visine. Lišće režite tijekom cijelog ljeta, a sjemenke berite kada se oboje u smeđu boju.

Mirodija (lat. Anethum graveolens) pripada porodici štitarki. Mirodija je bila omiljena kuhinjska i ljekovita biljka još kod starih Egipćana i Rimljana. Potječe vjerojatno iz Prednje Azije. U ranom srednjem vijeku su je u Europu donijeli redovnici, pa je danas općenito raširena. Jednogodišnja mirodija se lako može vizualno zamijeniti s komoračem. Naraste i do 1 metar visine, pri čemu ima šuplju stabljiku i fino člankovano lišće. Za vrhunca ljeta pojavljuju se brojni mali žućkasti cvjetovi u velikim štitovima, iz kojih kasnije sazrijevaju poznata sjemenka mirodije. U početku su okrugla, cjelovita, a pri sušenju se raspadaju na dva dijela - plodnice. Mnoga eterična ulja koja mirodija sadrži daju joj nezamjenjivu aromu.

Kako uzgajati mirodiju

Mirodija treba sunce i toplinu, a s obzirom na svoju nježnu građu trebala bi biti zaštićena od vjetra. Na takvom mjestu najbolje razvija svoju ugodnu aromu. To je nezahtjevna biljka, koja se zadovoljava siromašnim tlom, koje mora biti vlažno, ali ne smije biti podmočeno.

Od travnja je možemo sijati izravno na gredicu, najbolje opetovano, svakih 2 - 3 tjedna, kako bismo imali dovoljno svježih biljaka. Mirodiju se može sijati zajedno s povrćem, osobito s mrkvom ili krastavcima slaže se vrlo dobro. Tlo održavamo stalno rastresitim, kako se ne bi zamočilo. Lišće je moguće rezati tijekom cijelog ljeta i koristiti svježe. Može se također sušiti ili zamrzavati, ali pri tome djelomično gubi miris. Sjemenke su zrele za berbu kada se oboje u smeđu boju.

Uporaba mirodije

Mirodija se najčešće koristi u biljarnoj kuhinji. Svježe lišće mirodije daje okus jelima od ribe i povrća, umacima i salatama. Mlada mirodija je omiljena kako pri pripremi biljnog octa, tako i priloga za ukiseljene krastavce. Isprobajte i umak od mirodije. Mirodija ima i ljekovito djelovanje, jer čaj od sjemenki mirodije pomaže kod probavnih poteškoća i nadutosti. Djeluje blago umirujuće, a budući da je diuretik, može se koristiti i kod kamena u bubrezima. Potiče i stvaranje mlijeka. Mirodija je zbog svog nježnog lišća i prozračnih žutih štitova prekrasan dodatak ukrasnom vrtu.