Niske trajnice

Mješavina niskih trajnica

Pravilno sastavljanje i odabir vrsta kod trajničkih gredica posebno je važno jer će ispunjavati svoju estetsku funkciju mnogo godina. Sadnja trajnicama uvijek treba biti nepravilna, što međutim ne znači da ih možemo postavljati nasumično. Niske trajnice pogodne su kao pretkultura za one visoke, a mogu se uzgajati i u posudama. Niske trajnice ujedno ne dopuštaju bujan rast korova.

Kako uzgajati niske trajnice

• Tlo oko trajnica redovito plitko rahljimo i plijevimo. Pridržavamo se zahtjeva za osvjetljenje pojedinih vrsta, općenito se može reći da je najbolje saditi biljke tamo gdje ne prijeti da će biti izložene podnevnom sunčevom žaru. U vrijeme velike suše potrebno je trajnice zalijevati. Trajnice s višim i slabijim cvjetnim stabljikama privezujemo za kolje. Ocvjetala cvjetna stabljika odmah odrežemo. U jesen odrežemo osušeni nadzemni dio, a vrste koje loše prezimljuju pokrijemo četinjačama. U proljeće četinjače uklanjamo nakon prestanka trajnih mrazeva. Redovito biljke prihranjujemo.

• Sjetvu kod većine trajnica provodimo u otvoreno tlo na kvalitetno pripremljenu gredicu. Samo osjetljive ili rijetke vrste sijemo u pariznicu ili staklennik, eventualno i u stanu "iza prozora". Gredicu pažljivo rahljimo do dubine 10-15 cm i s maksimalnom pažnjom oslobađamo od korova, posebno trajnog, koji se kasnije među nicajućim sadnicama vrlo teško suzbija. Samu sjetvu kod sitnog sjemena provodimo naširoko - sjeme raspodjeljujemo ravnomjerno po površini gredice, ako je bilo stratificirano tada ga sijemo zajedno s pijeskom ili tresetom u kojima je bilo pohranjeno. Nakon toga sjetvu pritiskujemo u tlo i prekrivamo rahlo slojem zemlje.

  Sjetvu u pariznicu provodimo kod vrsta osjetljivih na smrzavanje i prerano klijanje. Postupamo praktički isto kao kod sjetve u otvoreno tlo.

  Sjetvu u staklenik ili "iza prozora" radimo kod biljaka osjetljivih na smrzavanje s dugim periodom vegetacije, koje moramo sijati što ranije veljaču-ožujak, kako bi do jeseni što više narasle. Sijemo u posude ili posude za sjetvu koje punimo vrtlarskim supstratom za sjetvu. Dubina sjetve ovisi o veličini sjemena, obično je 1-2 cm, pri sjetvi u otvorenom tlu 2-6 cm. Prekrivanje sjetve provodimo mješavinom supstrata s drobljenim pijeskom (1:1) ili izravno slojem čistog pijeska. Iznimka su biljke koje klijaju na svjetlu, čije sjeme samo lagano pritiskujemo. Temperatura pri klijanju trebala bi se kretati između 15 i 25°C.

• Tlo bi trebalo biti prozračno i trebalo bi zadržavati vlagu. Pjeskovito tlo možemo poboljšati tako da u njegov gornji sloj umiješamo kompost. Tlo će tako biti kohezivnije i bit će sposobno upiti više vode.

• Ako u kompost dodamo malo kravljeg gnoja, biljkama osiguravamo dovoljnu ishranu. U proljeće prihranjujemo kompostom i Cereritom. Od kolovoza trajnice ne gnojimo.

• Lisne uši i drugi sisajući kukci prskamo Primimorom ili Metathionom, protiv gusjenica, gusjenic, buba i njihovih ličinki borimo se Metathionom. Sve nematode šire se tlom i zaraženim dijelovima biljaka. Zato je potrebno tako zaražene biljke pažljivo ukloniti s gredice zajedno s korijenjem i tlom oko korijena te biljku uništiti spaljivanjem. Preporučuje se na takvu gredicu posaditi kadificu ili afrikanu (Tagetes) koja odbija nematode.

  Gljivične bolesti, tj. čađavost, hrđa, pepelnica i plijesni mogu se suzbijati kemijskim prskanjem, npr. Fundazolom. Prikladnije je zaražene dijelove biljaka odrezati i spaliti. Jako oštećene biljke moramo uništiti cijele zajedno s korijenjem. Ako je gredica jako zaražena, bolje je zdrave biljke na vrijeme presaditi na drugo mjesto.