Kupusna repa Gigant - sjeme kupusne repe

Brassica oleracea var. Gongylodes

Dvogodišnja biljka podrijetlom iz Sredozemlja i zapadne Europe. Iz divlje biljke uzgojeno je mnogo kultivara koji su vizualno vrlo različiti: kupus, glavičasti kupus, prokulice, stabljikasti kupus, stočni kupus, brokula, cvjetača, keleraba.

Keleraba ima maksimalno 20 cm dug stabljiku iz koje izrastaju dugodrškaši listovi iznad gomolja, a listovi ispod gomolja odumiru. Najosnovnija podjela kelerabe je na plave i bijele, pri čemu su najranije bijele sorte. Osim svog ugodnog okusa, također su bogat izvor vitamina B, C i E, kalcija, kalija, selena, cinka, željeza, folne i pantotenske kiseline. Konzumira se sirova, sama po sebi ima dobar okus ili kao dio povrtnih salata. Možemo je kuhati, pirjati, peći, može se koristiti kao tikvica u tijestu umjesto krumpira za palačinke ili pržiti u panirutom obliku.

Kako uzgajati kelerabu

• Stanište bi trebalo imati vlažniju klimu, ne treba visoke temperature. Pazimo na ravnomjerno vlaženje tla, redovito zalijevamo srednjom količinom vode, okopavamo. Kod suše gomolji odrvene, a nakon obilnijeg zalijevanja pucaju. Tlo na gredicama održavamo bez korova.

• Rane sorte: sijemo u veljači. Sadimo ih u razmaku 25x25 cm sredinom travnja. Bijele rane sorte kelerabe ne podnose više temperature početkom ljeta. Proljetne sorte pri sadnji pokrivamo netkaninim materijalom.

  Ljetne sorte: sijemo u ožujku ili u travnju. Sadimo ih u razmaku 25x25 cm u prvoj polovici svibnja.

  Kasne sorte: sijemo na prijelazu travnja i svibnja. Presadnice moramo saditi najkasnije do sredine kolovoza.

• Biljke zahtijevaju glinasto ili glinasto-pjeskovito tlo, s dovoljnim sadržajem humusa i dovoljno dostupnih hranjivih tvari. Optimalna pH vrijednost kreće se u rasponu 6–7,3.

• Prije sadnje poželjno je primijeniti u tlo industrijska gnojiva u dozi 30–60 g/m2 s omjerom hranjivih tvari NPK 1,5:1:2, prvu polovicu doze kod kasnih sorti ili kod izravne sjetve dodajemo pri sadnji, a drugu tijekom vegetacije.

• Oštećenje sušom očituje se pucanjem korijena, gomolji i plodova, pri jačem oštećenju sušenjem.

  Od štetočina na kelerabi se pojavljuju poljska buha (Phyllotreta undulata), crna buha (Phyllotreta atra), kupusna buha (Phyllotreta nemorum) i kupusna uš (Brevicoryne brassicae).

  Od gljivičnih oboljenja pojavljuje se prvenstveno pepelnica.

• Kelerabu beremo probiranjem prema veličini. Rane obično kada dosegnu veličinu od 4 cm. Neprikladne je brati biljke koje su procvjetale.