Šarlahni puzavi grah

Phaseolus coccineus

Mahune šarlahnog graha su duge. Vitice su isprepletene poput loze. Uzgaja se kao jednogodišnjakinja zbog upadljivih cvjetova i jestivih mladih mahuna. One se prije konzumacije moraju toplinski obraditi, inače mogu biti otrovne. Potječe iz tropskih i suptropskih područja Amerike, uzgaja se gotovo diljem svijeta. Naraste do visine od 1 - 4 m. Cvjetovi su dvobojni - zastavica crvena, krila bijela. Mogu biti i jednobojni - vatreno crveni, bijeli, ružičasto pjegavi - dugi 20 do 25 mm. Cvate od srpnja do rujna. Uzgaja se na gredicama ili u sandučićima ne samo zbog plodova nego i kao ukrasna penjačica jednogodišnjakinja prikladna za prekrivanje zidova, ograda ili pergola.

Kako uzgajati grah

• Riječ je o biljci koja voli toplinu, stoga je sadimo na sunčano mjesto zaštićeno od vjetra. U vrijeme cvatnje grahu je potrebna temperatura između 20–25 stupnjeva Celzija. Grah je zahtjevan za zalijevanje, tlo ne smije presušiti, ali ne smije biti ni prevlaženo! Sve vrste graha trebaju oslonac. Ukrasne vrste uklopit će se na pergole, ograde ili u posude s konstrukcijama za penjanje. Jestive sorte sadimo uz kolce ili od užeta napravimo mjesto za njihovo vezivanje. Okolinu biljke rahlimo i tlo održavamo bez korova. Redovita berba mahuna potiče stvaranje novih plodova.

• Sjemenke sijemo u ožujku. Sjemenke sadimo u propusni hranjivi supstrat i postavljamo na svijetlo mjesto. Grahu je za klijanje potrebna toplina, stoga je prikladan staklenik ili topla leja. Na konačno mjesto grah sijemo nakon 15. svibnja, kad više ne prijeti smrzavanje.

  Grmolike sorte sijemo po 3-4 sjemenke u pripremljene jamice duboke oko 5 cm. Udaljene oko 20 cm jedna od druge.

  Penjačice sijemo po otprilike 5 sjemenki u jamice duboke 5 cm i, ovisno o vrsti oslonca, do metar razmaka.

• Prikladna su lakša pjeskovito-ilovasta tla s dovoljno mikroorganizama i hranjiva. Idealni pH je oko 6,5.

• Koristimo NPK gnojiva s niskim udjelom dušika. U proljeće se preporučuje na mjesto uzgoja grahu jednokratno dodati 3 kg dušika po m2, 3–4 kg P2O5/m2 i 11 kg K2O/m2. Ako se grah uzgaja u hranjivom tlu, gnojiva uopće ne moramo primjenjivati.

• Najozbiljnija bolest graha je antraknoza. Na mladim mahunama pojavljuju se smeđe pjege koje se povećavaju, micelij prodire i u unutrašnjost mahune i napada sjemenke, na kojima stvara žutosmeđe do crvenosmeđe pjege. Intervenciju provodimo kemijskim pripravcima - fungicidima i uništavanjem žetvenih ostataka.

  Grah napadaju i druge gljivične ili bakterijske infekcije, poput sive plijesni, smeđe pjegavosti listova, bakterijske pjegavosti, hrđe graha i drugih.

  Klijajuća muha je muha čije ličinke napadaju klijajuće supke i vegetacijski vrh biljke još u tlu, ponajprije za hladnijeg, vlažnog vremena. Prikladna zaštita je tretiranje sjemena insekticidima.

  Mali, tamni kukac - grahov žižak napada sjemenke u kojima prezimljava. Dolazi do gubitka vrijednosti uroda. Prikladna zaštita je spremiti oljuštene sjemenke u zamrzivač (pri temperaturi od –10 °C kukci ugibaju za 10-14 dana, a pri mrazu od –17 °C već za 8 sati).

• Berbu za zrno obavljamo kad mahune sušu, a sjemenke su čvrste, dobro dozrele i potpuno obojene.

  Za kuhinjsku uporabu beremo još nedozrele mahune koje pucaju ako ih lagano savijemo.