Sikavica Medicinal herbs

Silybum marianum

Poznata jednogodišnja ili dvogodišnja biljka. Uzgaja se kao ljetnjak i rađa tek u drugoj godini. Potječe iz porodice glavočika. Dostiže visinu do 2 m. U drugoj godini od sadnje pojavljuju se bodljikavo lišće s bijelim žilama. Krajem mjeseca lipnja badalj purpurno cvjeta. Na prvi pogled vrlo je sličan običnom čičku. Krajem ljeta iz cvjetova nastaju plodovi, koji se zatim beru, suše i koriste.

Ljekoviti sastojci su flavonolignani silibin, silidianin i silikristin (silycristin, silykristin), skupno označeni kao silimarin. Ove se tvari vežu na membrane jetrenih stanica i tako sprječavaju prodiranje toksičnih tvari u jetreno tkivo. Osim toga potiču regeneraciju oštećenih jetrenih stanica, jačaju imunološki sustav i djeluju kao prilično snažni antioksidansi. Njegovo sjeme je značajan izvor tvari silimarin, koja je najvažniji i najučinkovitiji biljni lijek za jetrene probleme. Danas se osim samog sjemena koriste čajevi, ulja, tinkture, masti, tablete i kapsule.

Nalazi primjenu kao ukrasna soliterna biljka. Najbolje se ističe njegova moćnost i šarolikost. Može se uzgajati i na gredicama samostalno ili u mješovitim nasadima. Cvjetovi dodatno izgledaju prekrasno i u vazi.

Kako uzgajati badalj

• Zahtijeva mjesto gdje ima dovoljno svjetla, ali ne pretjerano suho i gdje je zaštićeno od vjetra. Tijekom vegetacije na gredici čistimo badalj od korova te redovito zalijevamo i prihranjujemo.

• Sjeme sijemo izravno na mjesto sadnje. Najprikladnije je sijati sjeme od travnja do svibnja. Prije same sjetve sjeme namačemo u toploj vodi. Sijemo na dubinu 2 do 3 cm u redove udaljene 40 - 50 cm. Sjeme klija oko 20 dana. U redovima proređujemo biljke na razmak od 20 cm, dakle na razmak 40 x 20 cm.

• Tlo bi trebalo biti kvalitetno, ilovasto s neutralnom reakcijom, bogato kalcijem.

• Osnovno gnojidba je unošenje dobro odležalog komposta u jesen na gredicu gdje će se badalj uzgajati. Tijekom vegetacije može se prihranjivati u obliku zalijevanja tekućim gnojivom topivim u vodi, npr. Cererit, Kristalon.

• Zdravstveni problem, osobito u predalpskim područjima, je siva plijesan. Prevencija protiv ove bolesti je pravovremena sjetva. U toplim regijama štete gljive roda Fusarium. S vremena na vrijeme zabilježena je pojava pepelnice cikorije, a u posljednje vrijeme i pjegavosti uzrokovane vrstama roda Alternaria i Septoria. Isplati se sjeme tretirati npr. Fundazolom i koristiti biološki prikladna sjemena. Od životinjskih štetnika štete lisne uši, gusjenice polifagnih štetnika i leptiri čička.

• Beru se cijele glavice još prije sazrijevanja. Zatim se ostavljaju da dozriju i osuše na toplom, prozračnom i tamnom mjestu, a potom se čiste od paperjica i sortiraju.