Rabarbara ili rebarbara

Ukratko: Rabarbara (Rheum rhabarbarum) je trajnica koja u vrtu ostaje do 10 godina i naraste do 2 m, a sadi se na razmak 1x1 m. Peteljke se beru od kraja svibnja do kraja lipnja, i to najviše trećina biljke i tek od druge godine. Listovi ni sirove peteljke ne konzumiraju se.

Rabarbara ili revanj

Rabarbara (lat. Rheum rhabarbarum) - predstavnik je roda revanj (lat. Rheum), pripada obitelji dvornicovki (lat. Polygonaceae) među višim dvosupnim biljkama. Smatra se povrćem. Međutim, prerađuje se kao voće. Jeste li već imali čast upoznati rabarbaru? Ako ne, pažljivo pročitajte naš članak. Neka vas inspirira za njezin uzgoj i kušanje. Vrijedi!

Rabarbara potječe iz Kine i Tibeta. Najstariji zapisi datiraju iz 2700. godine pr. Kr. U Europi se počela uzgajati u 18. stoljeću. Od europskih država najviše se uzgaja u Engleskoj, koja čini 60% ukupne proizvodnje rabarbara.

Rabarbara se sastoji od crvenkasto-smeđe stabljike završene gronom cvjetova. Listovi su veliki, srcoliki, na dugoj peteljci. Cvjeta u srpnju i kolovozu. Zbog njezina bujnijeg rasta i razvijenog korijenskog sustava, razmotrite mjesto gdje će se isticati u vrtu i neće smetati. Sadite je tamo na dobrih 10 godina.

Uzgajamo rabarbaru

Rabarbara je nezahtjevna biljna za uzgoj. Zadovoljit će se čak i prilično skrivenim mjestom u vrtu. Radi se o solitarnoj biljci. Imajte na umu da dostiže visinu do 2 m i općenito je moćnija. Nemojte je saditi tamo gdje će vam zasticati pogled. Ima opsežan korijenjski sustav. Prosperirati će i u polusjeni i na punom suncu. Također je možete posaditi između stabala.

Odaberite onaj dio vrta gdje je tlo bogato hranjivim tvarima, ili gredicu unaprijed obogatite odležanim kompostom. Tlo također preporučujemo vapnenje. Vapnjenje tla provodimo 1 put u 3 godine. Rabarbari ne odgovara kiselo i prenatopljeno tlo.

Sjemenke rabarbara možete preduzgajati u toplom rasadniku ili u posudi kod kuće kraj prozora. Za uzgoj koristite supstrat namijenjen za sjetvu. Odrasle, otprilike 10 cm visoke biljčice s razvijenim korijenjskim sustavom, sijemo na gredicu sredinom svibnja. Rabarbara je pogodna i za jesensku sadnju, kada u pripremljeno tlo sijemo izravno sjemenke. Rabarbara klija i raste dvije sezone dok nije dovoljno velika za kvalitetnu žetvu. Međutim, dugoročna je i izdržat će vam u vrtu do 10 godina. Rabarbaru možemo razmnožavati i dijeljenjem busena ili izdancima iz starijih biljaka. Ova metoda je učinkovita.

Rabarbaru presađujemo u razmak 1x1 m. Rabarbara se međutim vrlo brzo širi. Za jedan vrt sasvim je dovoljna jedna biljčica. Nakon druge godine života rabarbara možemo brati do trećine peteljki. Kao mladu biljku je poštedite.

Za gnojenje rabarbara nije nimalo zahtjevna. Prije sadnje (najbolje već u jesen) tlo dobro prekopajte i umiješajte u njega odležali kompost ili stajski gnoj. Možete je kontinuirano prihraniti kompostom i gnojivima koja sadrže kalij. Zalijevanje preporučujemo redovito, najbolje odstojalom kišnicom.

Rabarbara je otporna na mraz. Preporučljivo ju je ipak na jesen potpuno podrezati do tla i prekriti kompostom.

Kako čuvati rabarbaru

Peteljke beremo od kraja svibnja do kraja lipnja. Nakon 21.6. prema narodnim poslovicama rabarbara već sadrži više oksalne kiseline. Rabarbaru možete podinstati i čuvati u zamrzivaču. Također je možete prokuhati i čuvati kao kompot. Ranije su se listovi rabarbare - mljeveni koristili za obloge bubrega pri bubrežnim kamenima. Ako imate takve tegobe svakako nemojte konzumirati rabarbaru (samo obloge). Listovi su se zagrijavali i koristili za oblog. U većim količinama rabarbara djeluje diuretički. Sadrži veliku količinu vlaknina te vitamina C, B i E. Izvor je kalija, magnezija i cinka. Vlaknine koje sadrži pomažu kod dijeta za mršavljenje. Rabarbara ima sposobnost vezivanja masti.

Kod rabarbere se nikada ne konzumiraju listovi. Rabarbara se nikada ne konzumira sirova. Obrađujte samo peteljke koje prije pripreme toplinski obradite!

Rabarbara recept

Za kolač od rabarbere trebamo:

3-5 peteljki rabarbere. Te ogulimo od gornje tvrde kožice i prelijemo vrućom vodom. Još očistimo od tvrđih vlakana. Narežemo na male kockice. Pripremimo pleh koji premažemo ili obložimo papirom za pečenje. Tijesto pripremimo slično kao npr. za šljivin kolač, ili neki drugi voćni kolač koji ste navikli peći. Za posipanje koristimo mrvice (maslac, krupno brašno, šećer). Pečemo u zagrijanoj pećnici na 160°C oko 25 minuta.

Rabarbara ima blago kiseo, lagano opor okus koji uzrokuje prisutnost jabučne i limunske kiseline. Kolač možete dodatno posuti šećerom u prahu. Za osvježenje pokušajte u šećer promiješati malo cimeta.

Za one koji kolač od rabarbare poznaju i često ga peku. Imamo savjet za džem od rabarbere. Taj proizvodite kuhanjem narezanih peteljki rabarbere (5 minuta), zatim dodate bananu i deci 100% ananasovog soka. Nakon daljnjih 5 minuta umiješate Gelfix i još vruć džem ulijete u staklenke i zatvorite poklopcima.

Zainteresirao vas je članak? Podijelite ga s prijateljima na Facebooku!

Autor: Hana Michalíková