Vrtni čubar (Satureja hortensis)

Ukratko: Vrtni čubar (Satureja hortensis) je jednogodišnja začinska i ljekovita biljka visoka oko 30 cm iz porodice usnatica. Sije se u proljeće izravno na gredicu, u redove udaljene 15 cm, a cvjeta od srpnja do rujna. Nadzemni dio reže se na početku cvatnje i suši obješen u snopovima. Okusom je sličan origanu, zato ga dozirajte umjereno.

Vrtni vratić

Vrtni vratić (lat. Satureia) je biljka visoka oko 30 cm iz porodice usnatica. Ova začinska biljka potječe iz Sredozemlja, u narodu joj se kaže i satureja, šibr ili čubra. Ova jednogodišnja biljka djelotvoran je lijek i začin te ne bi smjela nedostajati ni u jednom vrtnom bilinariju. Njezin izgled je neuređen, gotovo zapušten. Razgranata je, divlje rastuća, sa sitnim svježim zelenim listićima. Vratić ispušta ugodno prodornu aromatičnu miris. Stabljika ove biljke je razgranata poput drveta. Listovi su uski, linearno kopljasti, šiljati s mnogobrojnim žlijezdama. Cvjetovi vratića su sitni, bijeli, do blijedo ružičasti ili ljubičasti, izranjaju iz pazušaca listova. Vratić cvjeta od srpnja do rujna.

Uzgoj vratića

Vratić uzgajamo u vrtnim bilinarijima, na rubovima stijena, na prozorskoj dasci u kuhinji ili u jardinjerama ispod prozora. To je relativno otporna biljka. Uzgajamo je kao začin, ali i kao ljekovitu biljku. Vratiću najbolje odgovara sunčano mjesto. Najbolje uspijeva u glineno-pjeskovitom tlu, bogatom hranjivim tvarima koje sadrži humus. Tlo bi trebalo biti rastresito i toplo. Vratić se naravno može uzgajati u bilo kakvom tlu. Pretjerano teška tla smanjuju aromatičnost biljke. Vratić možete prihranjivati odležalim stajskim gnojem, ali i industrijskim gnojivima koja sadrže fosfor i kalij. Prilikom gnojenja pazite da gnojivom ne zalijevate listove biljke.

Vratić je jednogodišnja biljka i sije se svake godine. Sijemo u proljeće, izravno na gredicu koja je određena za to. Sjemenke sijemo u redove udaljene 15 cm. Posijane sjemenke ne prekrivamo dodatnim slojem zemlje. Možemo samo lagano posuti. Ako želimo presaditi biljke u parinju, sijemo ih već u travnju, a zatim presađujemo biljčice.

Vratić se razmnožava samozasijevanjem. Na mjestu gdje ga jednom posadite, pojavljivat će se svake godine.

Kod vratića beremo nadzemni dio. Ljeti nadzemni dio koristimo u svježem stanju. Vratić režemo kada biljke počnu cvjetati. Tako obrezane stabljike svezujemo u snopove i dosušujemo na prozračnom mjestu, najbolje obješene. Osušeni vratić čuvamo u papirnatim vrećicama.

Uporaba vrsne čubrce u kuhinji

Vrsnu čubricu u kuhinji, odnosno u receptima koristimo kao začin za umake. Također u jela od mahunarki, gdje istovremeno djeluje protiv nadutosti. Koristimo jako aromatične izbojke i s cvjetovima. Izvrsno odgovara pri pripremi i mariniranju divljači. Također je možemo koristiti pri ukiseljenju krastavaca. Nezaobilazna je pri izradi mesnih prerađevina i domaćih kobasica. Dodaje se u mljeveno meso, jela od jaja i k povrću na pari. Možete je koristiti i pri pripremi ribe i plodova mora. Sa začinom ipak postupajte oprezno, vrsna čubrica je biljka s kojom treba postupati umjereno. Ako je stavite previše, ima jako oštar okus kojim ćete zagušiti okus jela. Vrsnu čubricu možete koristiti pri izradi aromatiziranih ulja i ocata. Najviše se vrsna čubrica koristi u balkanskoj kuhinji. Po okusu je slična origanu, često se možemo susresti s njom u takozvanom provansalskom začinu.

U medicini se natić koristi za pripremu odvara protiv zadržavanja vode. Dodaje se i u kupke. Od odvara vrsne čubrice možete pripremiti osvježavajuću vodu za lice. Odvar je preporučljivo piti kod probavnih poteškoća. U starom Rimu smatrala se afrodizijakom.

Autor: Hana Michalíková