Bundeva u vrtu nije samo ukras

Ukratko: Bundeva se sije u prvoj dekadi svibnja izravno na mjesto sadnje, 3–5 cm duboko, a nakon nicanja biljke se prorjeđuju na razmak oko 140 x 100 cm. Treba joj srednje teško tlo bogato hranjivima, sunčan položaj i redovito zalijevanje kod korijena. Bere se prije prvih jesenskih mrazeva.

Tikva u vrtu nije samo ukras

Obična tikva (lat. Cucurbita pepo), Velikoplodna tikva (lat. Cucurbita maxima) poznata je pod nazivom bundeva. Tikva/bundeva potječe iz Srednje i Južne Amerike, odakle se dalje proširila u Aziju, a u 16. stoljeću u Europu. Tikva je jedna od najstarijih kulturnih biljaka uopće.

Tikva pripada porodici tikvovki, njezine vrste su od klasičnih jestivih narančastih bundeva do ukrasnih bundeva. Plod ove biljke je bobica. Uzgaja se dakle ne samo za konzumaciju. Tikva je jednogodišnja biljka, njezina stabljika naraste do duljine od 10 m, cvjeta velikim žutim cvjetovima. Plodovi imaju različite oblike i boje ovisno o vrsti - od okruglih narančastih, preko žutih u obliku boce, prugastih ili nazubljenih.

Vrste tikve:

• u obliku boce
• špageti tikva - 20-30 cm duge tikve
• uljna - obilno se uzgaja prvenstveno za berbu sjemenki koje nemaju tvrdu ljusku
• ukrasna - plodovi imaju oblik trnovite krune
• velikoplodna - velikoplodne bundeve, narančaste, hokaido
• obična - ovdje spadaju tikvice (cukete) koje mogu biti zelene ili žute boje te patisoni
• muškatna - ima nježnu mesnatu pulpu, manji plodovi pogodni su i za izravnu konzumaciju, u salate
• ukrasne tikvice - stvaraju duge puzajuće lijane s dekorativnim plodovima - tikvice u obliku npr. lampiona ili turbana - pogodne i za uzgoj na balkonima

Uzgoj tikve

Tikve zahtijevaju srednje tešku, hranjivima bogatu tlu. Zanimljiv je npr. uzgoj bundeva direktno na kompostu, čime možemo prekriti manje privlačan dio vrta. Ako uzgajamo na gredici - dodajemo stajski gnoj ili kompost. Tikve vole vlažniju tlu koja ne presuši ni za sparnih dana. Sunčan položaj.

Tikve sijemo u prvoj dekadi svibnja direktno na mjesto sadnje. Sjemenke stavljamo u pripremljene rupice cca. 3-5 cm duboko, po 1-2 kom. Sadimo s obzirom na veličinu biljaka na razmak cca. 140 x 50 cm. Čim biljke niknu i imaju već 2-3 lista, potrebno ih je još razrijediiti na cca. 140 x 100 cm. Ako rado proizvodimo rasad - možemo cca. 2-3 tjedna ranije, no ne dopuštamo da se biljka previše izdulji, stanjiti, i pazimo da je pri presađivanju ne oštetimo. Bundevu nije potrebno preduzgajati.

Bundevu možemo prihranjivati industrijskim gnojivima - no pridržavajmo se uputa kako ne bismo prekoračili razinu nitrata u tlu. Zalijevanje provodimo kod korijena, redovito, najbolje navečer. Tlo oko bundeva ne bi smjelo presušiti tijekom razdoblja rasta.

Bundevu beremo prije prvih jesenskih mrazeva koji bi je mogli oštetiti. Prednost bundeva je njihova duga održivost. Stoga ih možemo pokriti crnom netkanom tkaninom i ostaviti na gredicama da dorastu do ogromnih dimenzija. Ukrasne bundeve nakon branja ostavljamo da se dosušuju na suncu.

Bundeva korisna za zdravlje

Bundeva se sastoji od 90% vode. Za konzumiranje prerađuje se meso bundeve koje izdubimo, ili možemo oguliti kožicu (bolje je prvo narezati na kriške, tada će nam se kožica lakše skidati). Bundeva je tipični predstavnik jesenske kuhinje. Vrlo ukusna je juha od bundeve, koju pripremamo slično kao i druge krem juhe, npr. od graška, brokule, tako da na prženi luk dodamo narezane komadiće koje prokuhamo dok ne omekšaju, dodamo ukus temeljcem, solju, paprom, izmiksamo i ako do sada nismo zavolili juhu od bundeve, pokušajte u nju dodati ribani ili topljeni sir, ili parmezan.

Izvrstan je također kompot od bundeve. Preporučujemo narezane komadiće bundeve namočiti u vodu s dodatkom malo limunske kiseline, najbolje preko noći. Sljedeći dan dodati šećer i klinčić i prokuhati dok ne omekša. Možemo odmah konzumirati, ili ukuhati.

Bundeva sadrži bakar, magnezij, kalcij, željezo, kalij, fosfor, cink i druge mineralne tvari i nezasićene masne kiseline, pantotensku kiselinu, elemente u tragovima, vitamine B skupine, provitamine A - karotene i vitamin C. Za ljudski organizam također je važna vlaknina koja potiče probavu, čisti crijeva od naslaga, djeluje diuretski i pomaže kod oboljenja bubrega i prostate, snižava masti u krvi, jača imunološki sustav, povoljno djeluje na gušteraču, potiče rad srca i regenerira stanice tijela.

Sjemenke iz bundeva tražen su dodatak prehrani, jer sadrže: nezasićene masne kiseline i nukleinske kiseline. Imaju veliku nutritivnu vrijednost i sadrže mnogo cinka. Za vlastitu proizvodnju preporučujemo sjemenke uljane bundeve. Ove sjemenke možemo konzumirati samostalno, ili npr. dodati u domaće pecivo.

Bundeva je također simbol Halloweena, američkog blagdana koji pada na naš Dan mrtvih. Bilo da ste sljedbenici tog blagdana ili ne, izdubljene bundeve sa upaljenom svijećom, prekrasna su jesenska dekoracija na našim vrtovima, ukrašavaju ulaz u kuću ili prozorsku dasku. U ovoj aktivnosti zabavit će se i djeca i rado će vam pomoći s jesenskom pomalo zastrašujućom dekoracijom kuće ili vrta.