Kako uzgajati dinje u vrtu

Ukratko: Dinje sijte u travnju na oko 0,5 cm dubine, a klijanje osigurajte pri 18-22 °C. Otvrdnute sadnice s 3-4 lista presadite na gredicu nakon 15. svibnja, na razmak od 50x50 do 100x100 cm. Plodove berete približno 100 dana nakon sadnje, krajem kolovoza.

Kako uzgajati lubenice u vrtu

Lubenica (lat. Citrullus lanatus) – poznata je i pod botaničkim nazivom obična lubenica. Lubenica pripada obitelji tikvarica (lat. Cucurbitaceae). Podrijetlom potječe iz Afrike i južne Azije. U Europu je stigla u 15. stoljeću. Danas je najveća uzgajateljska sila i svjetski izvoznik Kina.

Lubenica sigurno spada među najomiljenije povrće ljetnih mjeseci. Plod lubenice je iz botaničkog gledišta bobica. Ova "bobica" kao plod lubenice ima tamnozelenu koru i crvenu meku pulpu punu sjemenki. Kod šećerne dinje "bobica" ima žutu koru i žutobijelu mesnastu pulpu sa sjemenkama u sredini. U ovu obitelj tako spada i žuta šećerna dinja ("honeydew", lat. Cucumis melo). Ove dvije vrste su najuzgajanije vrste kod nas.

U Hrvatskoj uzgoj lubenica uspijeva. Najbolji prirodni uvjeti za uzgoj lubenica su u vinogradarskim područjima – u Dalmaciji, Istri i kontinentalnim područjima gdje se uzgaja kukuruz.

Kako uzgajati lubenice

Lubenica je kultura podrijetlom iz tropskih i suptropskih krajeva. Stoga ima veće zahtjeve za toplinom, osjetljiva je na kolebanja temperatura danju i hlađenje noću, na duže kišne periode i loše vremenske uvjete. Lubenicu je moguće uzgajati i u staklenicima i plastenicima.

Sjetva

Sjetvu lubenice iz sjemenki možemo započeti već u siječnju. Za klijanac moramo osigurati dovoljno topline i svjetla. Standardno se stoga preporučuje započeti sa sjetvom u travnju, kada je već toplije i ima više sunčeve svjetlosti. Sjemenke lubenice sijemo u posudice ili sadne lončiće. U lončiće možemo staviti tresetne tablete s postavljenom sjemenkom. Treset daje toplinu tijekom klijanja. Ovako pripremljene sjemenke za klijanje možemo pokriti plastikom. Ili nad svaku sjemenku koristiti poklopac od odrezane PET boce. U našoj e-trgovini moguće je kupiti profesionalni mini stakleník, namijenjen ne samo za klijanje. Ovaj mini stakleník izgleda estetskije od posudica od jogurta i ne morate se bojati postaviti ga na prozorsku dasku čak ni u modernim interierima.

Sjemenke lubenice postavljamo cca. 0,5 cm ispod površine pripremljenog supstrata namijenjenog za sjetvu i klijanje. Biljkama pružamo redovito zalijevanje. Kako ne bismo premočili sjemenke tijekom klijanja možemo zalijevati rosnenjem pomoću raspršivača. Biljkama pružamo temperaturu već tijekom klijanja 18-22°C, sjetvu možemo postaviti na zagrijanu prozorsku dasku.

Sadnja

Optimalno razvijen rasad ima 3-4 lista i čvrstu, prokorijenjenu grudu sa bijelim – ne smećkastim vrhovima. Prije presađivanja biljke lagano noću kaljimo. Prilikom presađivanja lubenice u zemlju, možemo biljku zatrpati do listića. U inspekt presađujemo uvijek u jedan okvir 2 biljke. U stakleník 1 biljku na 150 cm.

Već otvrdnute sadnice sadimo na gredicu u svibnju, najbolje nakon 15. svibnja. Tlo za uzgoj dinje moramo dobro pripremiti. Pognojiti već u jesen i u proljeće dobro prekopati i rastresiti. Dinjama odgovaraju lakša tla bogata hranjivim tvarima. Sadimo u razmak minimalno 50x50 cm, ako nam to gredica dozvoljava, odabiremo veći razmak, čak i 100x100 cm. Čim biljka izbaci dulje stabljike s lišćem, prištipnemo je iza 3-4 lista kako bi se granala. Razgranate bočne stabljike također prištipavamo. Na izbojcima ostavljamo 1-2 lista i jedan cvijet za jedan plod.

Dinje počinju cvjetati početkom svibnja. O oprašivanju se brinu pčele, ako uzgajamo u stakleniku, možemo cvjetove oprašiti kistom.

Dinja kao tropska biljka voli toplinu. Ako i noću temperature padaju ispod 5°C, prekrivamo gredicu crnim tekstilom kako bismo sadnice zaštitili od hladnoće. Ako temperature padnu tako nisko i preko dana, ostavljamo biljku prekrivenu. Za dinje možemo pripremiti zatopljenu gredicu koju ili zasipamo malčom od kore ili crnim tekstilom u koji napravimo otvore za sadnice.

Dinja voli toplinu. Ako i noću temperature padaju na 5°C, prekrivamo gredicu crnim tekstilom kako bismo sadnice zaštitili od hladnoće.

Zalijevanje

Preporučujemo zalijevanje odstajalom vodom, ne bi trebala biti potpuno ledena niti tek točena iz slavine (vrtno crijevo). Zalijevamo najbolje navečer i također 2-3 puta tijekom dana. Zalijevamo češće, ali manjom količinom vode. Pri suhim danima možemo zalijevanje intenzivirati, ali biljku ne prevodnjiti. Ako zalijevanje podcijenimo, biljka može imati pukotine u plodu. U vrijeme dozrijevanja plodove dinje više ne zalijevamo.

Gnojidba

Važna komponenta pri uzgoju dinja je gnojidba. Gnojimo tako da već u jesen ukopamo u tlo zreli kompost ili stajski gnoj. Kada biljci nikne 3-4 list, možemo dognojiti dušičnim gnojivom.

Ako biljke dinje nemamo pokrivene tekstilom, možemo biljku kontinuirano okopavati i tlo oko nje rastresiti. Uklanjamo također osušene i listove napadnute štetočinama. Dinje štitimo od puževa.

Berba

Dinje beremo cca. nakon 100 dana od sadnje krajem kolovoza. S ubranim dinjama rukujemo pažljivo. Dinja nije namijenjena dugotrajnom skladištenju, već brzoj potrošnji. Zato uživajmo u dinji u njezinoj najboljoj sezoni, najbolje odmah nakon berbe.

Kako prepoznajemo zreli plod? Na zrelom plodu se ujutro ne sliježe rosa. Tko nije tako rani promatrač, zrelost dinje prepoznaje pokucavanjem, kada je zvuk šupalj. Kod dinje također presušuje peteljka i uvija se u krug.

Zanimljive vrste za uzgoj u posudama

• Atraktivan je Pepino - viseća dinja za uzgoj na vanjskim zidićima, balkonima ili u visećim posudama. Uz dobro odabrano gnojivo biljka može nahraniti i 30 dinja od po pola kilograma. Sadnica raste vrlo sporo, preporučujemo sjetvu već u siječnju

• Kiwano - afrička rogata dinja koja se također uzgaja u posudama.

Preporuka! - kod visećih dinja računamo s tim da konačna težina biljke može biti veća s obzirom na količinu plodova, stoga npr. posudu postavljamo na zidić ili drugu potporu.

Ostale vrste dinja su izvrsni plodovi egzotičnih naziva i okusa koji se uzgajaju pretežno u južnim zemljama - Italiji, Španjolskoj, Africi.

• Dinja Galia (potječe iz Izraela, sadrži puno šećera)
• Kantalup (Cantaloupe)
• Charentais
• Ananasova dinja
• Piel de Sapo (žablja koža),
• Kukumelo (četvrtasta dinja iz Kine)
• Cavailon i druge.

Vitamini

Dinje sadrže puno vode i stoga su pogodna hrana u redukcijskim dijetama. Sadržaj vode u dinji kreće se oko 90 - 93%. Također sadrže vlakna koja pomažu pravilnom radu crijeva. S obzirom na sadržaj vode djeluju diuretički i pogodne su i kod upala bubrega. Dinja sadrži sastojke koji smiruju organizam, također folnu kiselinu, jabučnu kiselinu, limunsku, željezo i kalcij. Pomažu u održavanju režima pijenja kod djece, a ohlađena dinja pomaže pri nicanju prvih zubića.

Dinja je kraljica hladnih predjela i salata. Žute dinje možemo umotati u pršut i time stvoriti lagano i vrlo ukusno južnjačko predjelo. Dinjom možemo uživati ne samo u ljetnim salatama, već i samo tako narezanu na kockice, mjesečiće i posluženu ohlađenu. Dinja se može poslužiti i ohlađena i izdubljena na tulum, pomiješana s alkoholnim pićima.

Podijelite svoja iskustva s uzgojem dinja s prijateljima na Facebooku!

Autorica: Hana Michalíková,