Keljeravica - ukusno lisnato povrće

Keleraba, ukusna kupusnjača

Keleraba je nedvojbeno jedna od najomiljenijih kupusnjača. Tvori svijetlozelene, tamnozelene ili crvene stabljikaste gomolje. Keleraba (lat. brassica oleracea con. gongylodes) - čije je podrijetlo poznato u povijesti već od 70. godine n.e., a jasniji znakovi datiraju iz 15. stoljeća n.e. - brzo se udomaćila u našim vrtovima i kuhinjama. Namijenjena je kako za toplu kuhinju, tako naravno i za izravnu konzumaciju svježa. Općenito je keleraba dvogodišnja biljka, no uzgaja se kao jednogodišnja. Beru se okrugli zadebljali korjenovi. Riječ je o otpornoj kulturi koja ima kratko vegetacijsko razdoblje. Njezin uzgoj je uspješan. Keleraba ima plitki korijenski sustav, dorasta do visine 20 cm. Tvori stabljiku iz koje izraštaju lisnate peteljke. Pogodna je za uzgoj s drugim povrćem na istoj gredi istovremeno.

Od vrsta kelerabe poznajemo i uzgajamo bijelu i crvenu sortu, koja je uzgojena u nekoliko mutacija s inspirativnim nazivima - Blankyt, Violeta, Kartago, Korfu, Luna, Morava, Azur, Ballot, Delikates Blauer.

Najzanimljivija je nedvojbeno keleraba - Gigant - kasna, bijela, divovska keleraba uzgojena 1978. godine u Češkoj. Sije se u svibnju na razmaku od cca. 60x60 cm. Dorasta do težine 3-5 kilograma. Njezina prednost je što ne odrvenjava i dobro se čuva, njezin okus sazrijeva i ostaje ugodan i zimi.

Sjetva kelerabe

Sjetvu kelerabe započinjemo rano u proljeće, odnosno još zimi u folijski tunel, kada već u siječnju možemo posijati prve biljčice. Ako nemate folijski tunel ili ne želite biljke prethodno uzgajati, provodimo sjetvu izravno na gredu u ožujku. Keleraba je izravno namijenjena za izravnu sjetvu. Biljke zauzmu jedno mjesto i mogu rasti ravnomjernije i kontinuirano. Keleraba je umjereno otporna na mraz. Sjetvu provodimo u dobro obrađeno tlo koje smo obogatili hranjivim tvarima prihranjivanjem.

Prethodna sadnja - provodimo cca. 6-12 tjedana prije planirane sadnje. Prilikom presađivanja biljke bi trebale imati najmanje 3 lista.

Mjesto - biramo osunčano, koje bi trebalo imati vlažniju klimu. Tlo bi trebalo biti ilovasto do ilovasto-pjeskovito. pH bi se trebao kretati u rasponu 6-7,3.

Sjetva sorti:

Rana - sjetva veljača-srpanj, sadnja ožujak, berba 55-60 dana od sjetve

Polurana - sjetva veljača-srpanj, sadnja travanj, berba svibanj-studeni

Kasna - sjetva ožujak-svibanj, sadnja svibanj-lipanj, berba rujan-listopad

Rane sorte sijemo na razmak 25x25 cm, kasne pak na razmak 30x30 cm. Keleraba ne podnosi gustu sadnju. Razmak dakle možemo prilagoditi prema veličini krtola i rasponu listova. Što se brže biljke razvijaju, to obično bivaju bolje. Kelerabu možemo posaditi na gredicu npr. uz salatu ili rajčicu.

Zalijevanje - kod kelerabe mora biti redovito i dostatno, pri neregularnom zalijevanju dolazi do isušivanja i pucanja krtola, njihovog preranog odrvenjivanja i gorčine povrća.

Gnojidba - preporučujemo gnojidbu kravljim gnojem, ali ga moramo dobro uraditi u tlo. Pri suvišku dušika se krtole ne formiraju.

Vitamini i korištenje kelerabe u kuhinji

Začinska aroma kelerabe je posljedica spoja sumpora i dušika. Unatoč tome ili upravo zbog toga ima nezamjenjiv okus i vrlo je omiljena i puna vitamina.

Vitamini:

• vitamin C, provitamin A betakaroten, vitamin K
• bioflavonoidi, folna kiselina, vlakna
• izotiocijanati - prevencija zaštite stanica od raka
• mineralne tvari - kalij, kalcij, fosfor, željezo
• pogodna za dijabetičare
• zahvaljujući velikom sadržaju vode pogodna pri redukcijskim dijetama
• sadrži veliku količinu tvari koje štite DNA stanice od oštećenja

U kuhinji:

• pogodna za izravnu konzumaciju, svježa, sirova
• u salate
• u povrtne juhe
• pogodna za prženje u trostrukoj panadi
• također ukusna naribana kao keleraba kupus, keleraba palačinka, u ćufte, slane kolače prema tradicionalnim receptima, za njihovo oživljavanje i obogaćivanje
• pažnja - prženje dodaje kelerabi na kalorijskoj vrijednosti

Najomiljenija ostaje u svom izvornom obliku i to sirova, oguljena od kore, narezana na kolutove. Kod mladih biljaka koru ne moramo guliti, obično je tanka, neodrvenjala. U kuhinji također možemo iskoristiti listove, koje naribamo i podinstamo kao topli prilog, ili možemo dodati u salate. Listovi kelerabe također imaju pikantan okus.