Vlasac u svaku kuhinju

Vlasac za svaku kuhinju

Podrijetlo vlasca je mediteransko, raste i na većim nadmorskim visinama. Pripada obitelji lučnjaka (latinski allium schoenoprasum). Vlasac se uzgaja još od srednjeg vijeka. Na hrvatskim vrtovima je vrlo rasprostranjen. Radi se o prikladnoj i ukusnoj biljci koja se dobro uzgaja u posudi uz prozor i dobro obogaćuje svako jelo. Dekorativan je i ljeti kada obilno cvjeta i ukrašava ne samo povrtni vrt.

Ovisno o sorti cvjeta od bijele do ljubičaste pa do tamno ljubičaste boje. Višegodišnja je lukovica koja stvara tamnozelene, duge, uske, cjevaste listove, duge do 30 cm.

Sorte vlasca:

• fini - rana sorta ugodnog okusa koja sadrži vitamin C
• praški - visokoprinosna sorta oštreg okusa, ima duže, tamnozelene listove, sadrži vitamin C
• kineski - vlasac višeg rasta 35-45 cm, ima plosnatu vlat s mirisom češnjaka, sadrži vitamin C
• erecta - rana, visokoprinosna sorta koja ima aromatičniji okus i pogodna je za uzgoj u posudi, sadrži vitamin C

Sjetva i uzgoj vlasca

Vlasac se može uzgajati ne samo na vrtu nego i uz prozor u koritu ili između prozora u posudi. Otporan je na mraz i možemo ga uzgajati i brati tijekom cijele godine. Sjeme vlasca je crno, sitno i sjajno.

Vlasac sadimo na mjesta gdje ima dovoljno svjetla. Zahtijeva sunčano mjesto, odnosno polusjenu. Tlo treba biti rahlo, humusno, vapnenačko. Takozvani zagrijani položaji.

Vlasac možemo preduzgajati u stakleniku ili parirniku. Za ranu berbu sijemo već krajem zime u koritu na prozor ili u parirnik, a krajem proljeća presađujemo na gredicu.

Izravnu sjetvu provodimo od ožujka do travnja na gredicu. Možemo preduzgajati i u stakleniku. Kod sjetve pridržavamo se postupka i vlasac sijemo plitko, ne previše duboko - plitka sjetva. Vlasac možemo dalje razmnožavati i sijati sve do kolovoza. Na istom mjestu vlasac ne bi trebao biti duže od 3 godine. Ako sadimo više biljaka, sadimo ih u razmak 40x40 cm, ili u red 15x40/60 cm. Pri presađivanju vlasac bi trebao narasti do visine 10 cm.

Vlasac redovito zalijevamo. Čim nam vlasac poraste, počinjemo prihranjivati, najbolje kompostom.

6 tjedana nakon sjetve beremo i to nekoliko puta do jeseni. Tada bi vlasac već trebao imati 20-30 cm duge, tanke, cjevaste listove. Ako želimo kvalitetniju berbu, nježne i ukusne listove - cvjetne stapke vlasca odlomljujemo. Listovi su tada manje kruti. Pri redovitoj berbi vlasac izrasta novim listovima.

Vlasac ne režemo preblizu zemlje kako ne bismo oštetili rastna središta. Što čvršći je pupoljak vlasca, to je bolji okus. Otvoren pupoljak označava prezrelost.

Vlasac razmnožavamo ili sijevom ili dijeljenjem starijih busena.

Listopad je zadnji mjesec za vađenje busena vlasca s gredice i presađivanje u posude. Nakon vađenja s gredica, presadite u posudu i ostavite na hladnom. Kada vam biljka zatreba zimi, iznesite je na svjetlo i osigurajte joj dovoljno zalijevanja.

Korisna začinska biljka

Vlasac ne služi samo kao dodatak jelima, već svojim prekrasnim ljubičastim okruglim cvjetovima stvara brzorastuće obrube gredica. Snažna eterična ulja koja luče njegovi cvjetovi i korijenje sprječavaju napad pepelnice na cvjetne trajnice i štite jagode od plijesni. Engleski vrtlari tvrde da vlasac i češnjak pomažu protiv kovrdžavosti lišća breskvi, a ako se uzgaja u blizini ruža, štiti ih od crne pjegavosti. Slične učinke imaju i druge vrste češnjaka.

Zdrav vlasac

Vlasac ima visoku biološku vrijednost, sadržava visok udio vitamina C, B, karoten, kalcij, kalij, fosfor i željezo. Eterična ulja imaju povoljan učinak na potporu probavi i reguliraju krvni tlak.

Vlasac u kuhinji

Vlasac je prikladan za hladnu kuhinju: namazi, majoneza, na kruh. Također u toploj kuhinji za začinjavanje pire krumpira, rolada, začinskih marinada za meso s roštilja. Nije prikladan za sušenje, bolje je nasjeckani vlasac zamrznuti u porcijama, odmrznuti ima okus kao tek ubrani.