Zdrava mrkva iz vrta

Članak se bavi običnom mrkvom, njezinim značenjem i uzgojem.

Ukratko: Mrkvu sijemo u lagana, propusna tla bez kamenja, u redove udaljene 35 cm, na isto mjesto tek nakon 4 do 6 godina. Ne podnosi gnojidbu stajskim gnojem, na koji reagira pucanjem i razgranjavanjem korijena. Rane sorte sijemo što ranije u proljeće, sorte za skladištenje do sredine lipnja.

Razmak redova na gredici	35 cm, dvoredi 45 cm
Širina gredice	120 – 150 cm
Grebeni	udaljenost 50 – 70 cm, gornji dio širok 15 cm
Razmak u plodoredu	4 – 6 godina na istom mjestu
Rok sjetve	rane i krmne sorte što ranije u proljeće, za skladištenje do sredine lipnja
Gnojidba stajskim gnojem	nepogodna, mrkvu svrstavamo u 2., bolje 3. polje

Obična mrkva – Daucus carota

Podrijetlo i botaničke karakteristike mrkve.

Daucus carota pripada porodici štitarki (Apiaceae), zajedno s celerom, peršinom, pastrnjakom, kimom, koprom i drugima.

Današnje kulturne sorte potječu od divljeg oblika koji se uobičajeno javlja i kod nas u izobilju kao korov. Mrkva je botanički dvogodišnja biljka, u prvoj godini stvara korijen i prizemnu rozetu listova, u drugoj godini cvjetnu stabljiku koja završava štitom. Za vrtlarske svrhe uzgajamo je kao jednogodišnju, za proizvodnju sjemena kao dvogodišnju biljku. Jestivi dio je korijen koji je narančaste boje, ali poznate su i bijele, žute i šarene sorte.

Značenje mrkve kao povrća

Mrkva je omiljena i vrlo raširena. Sadrži provitamin A, vitamine B₁, B₂, PP. Također sadrži široku paletu mineralnih tvari i šećere. Primjenjuje se kao svježe povrće za pripremu raznih jela, ali se može i prerađivati zamrzavanjem, pirjanjem, sušenjem i kiseljenjem. Naš je savjet pirjana mrkva sa svinjetinom i krumpirom.

Uzgoj mrkve

Mrkva nema posebnih zahtjeva za položaj, no tlo za optimalan razvoj korijena treba lakše, propusno, toplo i bez kamenja. Najbolje ilovasto-pjeskovito, pjeskovito-ilovasto, glinasto-ilovasto s udjelom humusa. Na isto je mjesto sijemo s razmakom od 4-6 godina, uostalom kao i sva povrća. Mrkva ne podnosi gnojidbu stajskim gnojem, na koji reagira pucanjem i razgranjavanjem. Stoga je uvrštavamo u 2. ili bolje 3. polje. (Numeriranje polja odgovara godišnjim razmacima od gnojidbe parcele stajskim gnojem. Parcela bi se trebala gnojiti stajskim gnojem jednom u 4 godine, u prvoj je godini dakle 1. polje, u drugoj 2. itd.) Mrkva također treba dovoljno kalcija u tlu za dobar prinos.

Sorte mrkve razlikuju se duljinom vegetacijskog razdoblja, oblikom i u posljednje vrijeme i bojom korijena. Karote imaju kraći korijen, tupo zaobljen, nježniji su. Kasne mrkve su veće, tvrđe, da podnesu manje pažljivo rukovanje.

Rok sjetve

Ovisi o upotrijebljenoj sorti i svrsi berbe. Rane i krmne sorte sijemo što ranije u proljeće, čim to stanje tla dopusti, sorte za jesensku berbu i skladištenje sijemo ovisno o ranozrelosti do sredine lipnja kako bismo spriječili prezrijevanje mrkve.

Načini sjetve

Na gredice, njihova je širina obično 120 – 150 cm. Na gredicama se sije u redove međusobno udaljene 35 cm ili u dvoredove međusobno udaljene 45 cm.

Na grebene, koji su međusobno udaljeni 50 – 70 cm, gornji dio grebena širok je 15 cm. Na jedan se greben sije u jedan ili dva reda.

Način organizacije uzgojne površine ovisi o vrsti tla koje imamo na parceli, vlažnosti i svrsi radi koje mrkvu uzgajamo. Na lakim tlima koristimo gredični način, a na teškim tlima biramo grebene. Kod mrkve namijenjene berbi manjih korijena biramo gušći razmak, i obrnuto.

Za vrtlare su prikladne sjetvene trake, u kojima je sjeme već raspoređeno na određenu udaljenost. Veće ulaganje u sjeme uštedjet će vrijeme za naknadno prorjeđivanje (čupanje biljčica u redu tako da preostale imaju dovoljno prostora za svoj razvoj).

Gustoća sjetve i miješane kulture.

Odgovara željenoj konačnoj veličini korijena i klijavosti sjemena. Gustoću jedinki utječemo gustoćom sjetve i eventualnim mukotrpnim prorjeđivanjem. Mrkva klija u usporedbi s ostalim povrćem razmjerno sporo, pa vrtlari koriste način miješane kulture.

Pritom se zajedno sa sjetvom mrkve u iste redove sije rotkvica, koja brzo klija i označava nam redove, što je praktično pri okopavanju. Rotkvica se zatim bere u vrijeme kad mrkva počinje rasti.

Preporuka za kraj

Mrkva ima, kao i ostalo korjenasto i lisnato povrće, sposobnost nakupljanja nitrata. To je potrebno imati na umu i mrkvu ne gnojiti tijekom vegetacije, a pogotovo ne u vrijeme debljanja korijena. Povrće s velikim sadržajem nitrata može znatno oštetiti razvoj ploda.

Provitamin A, kao prekursor vit. A, jednako kao vitamin A topiv je samo u mastima. To je potrebno imati na umu i u mrkvinu salatu kapnuti malo primjerice maslinova ulja.

Moglo bi vas zanimati: Brokula – nutritivno bogato povrće