Cvijeće u punom cvatu i ukusno povrće već od ranog proljeća..
Forsiranje biljaka je način uzgoja kojim se skraćuje vrijeme od sjetve sjemena do cvjetanja biljke ili njezine berbe. Najčešće se koristi za uzgoj povrća izvan uobičajene vegetacijske sezone (uzgoj u stakljenicima, parizerima ili plastenicima), ali se koristi i za planiranje cvjetanja ukrasnih biljaka. Među najčešće forsiranim cvijećem spadaju tulipani, narcise, zumbuli i druge vrtno atraktivne lukovice.
Dobar primjer forsiranja drvenastih biljaka je rezanje grančica trešnje (tzv. barbarke), koje u vazi do Božića lijepo procvjetaju. Forsiranje biljaka nije složeno, ali je za to potrebna određena doza strpljenja i pažnje. Princip forsiranja temelji se prvenstveno na višoj temperaturi pri kojoj se biljke uzgajaju. Neke vrste osim temperature osjetljive su i na duljinu sunčevog sjaja, pa je forsiranje takvih biljaka stoga složenije.
Procvjetali tulipani stvaraju proljetnu atmosferu i tjeraju zimu
Najbolji način za stvaranje proljetne atmosfere su cvjetne posude u cvatu. Forsiranje lukovica nije složena stvar, ali je potrebno se pripremiti s dovoljno vremena unaprijed. Za forsiranje je pogodna cijela paleta lukovica. Prikladni su šafrani, visibabe, scile, gomoljaste žafranje, zumbuli, tulipani i narcise.
Lukovice namijenjene forsiranju sade se u posude već u rujnu. Pri sadnji se postavljaju tako da im vire vrhovi. Neophodna je lagana zemlja s dodatkom pijeska, treseta, odnosno perlita. Za forsiranje su prikladne isključivo okrugle lukovice, veće i naizgled neoštećene. Kod tulipana i narcisa s veličinom od najmanje 3 cm, kod zumbula 5 cm. Samo kod tih većih lukovica postoji pretpostavka da imaju dovoljnu količinu rezervnih tvari i da će u proljeće lijepo procvjetati. Lukovice je najbolje saditi u skupinama od 3 do 5, jer tako izgledaju najbolje tijekom cvjetanja. Samo zumbule sadimo zasebno.
Vrlo efektan način je opremanje sanduča s nekoliko vrsta lukovica istovremeno.
Posude je dobro smjestiti u parizer ili u stakleniku (ukopane u zemlju) i tu ostaviti lukovice da se ukorjene. Nakon nekoliko mjeseci počinje se s premještanjem u prostore s višom temperaturom. U prosincu se može početi s premještanjem sitnih lukovica kao što su visibabe i šafrani, u siječnju zumbuli i scile, u veljači tulipani i početkom ožujka narcise.
Pazite na temperaturu uzgoja
Posude s biljkama nije dobro odmah izlagati sobnoj temperaturi, biljke se najprije moraju ojačati. Prvo se biljke smještaju u negrijan prostor ili u hodnik u kojem se temperatura kreće između 10 i 12°C. Otprilike nakon dva tjedna mogu se premjestiti u prostore s temperaturom od 16 do 18°C.
Do cvatnje biljaka dolazi za 3 do 6 tjedana od vađenja iz staklenika. Vrijeme ovisi o vrsti biljke, kao i o konkretnim uvjetima okoline. Kod biljaka koje nicanje potrebno je voditi računa o dovoljnom zalijevanju. Nakon cvatnje lukovice vraćamo natrag u tlo, ali i u ovom slučaju važno je voditi računa o postupnom kaljenju (tj. postupnom snižavanju temperature). Za prisiljavanje se lukovice mogu koristiti više puta, ali ne dvije godine zaredom.
Vlastito povrće lako i brzo
Za prisiljavanje je pogodno prije svega povrće s kraćim vegetacijskim ciklusom. Najčešće tako uzgajano povrće je glavičasta salata, ali pogodne su i korabice, rajčice, cvjetača, paprike, salatne krastavice ili patlidžan. Vrlo pogodna i nezahtjevna biljka je rotkvica. Za prisiljavanje povrća prednostno koristimo posebno oplemenjene sorte, trenutno su lako dostupne praktički u svakom vrtnom centru.
Ako imamo na raspolaganju inspekt, u vrtlarenje se možemo upustiti već u drugoj polovici ožujka. Sadnja sjemena provodi se najbolje u sandučić ili drugu nižu posudu. Posude za cvijeće nisu u ovoj fazi previše prikladne, teže se s njima rukuje i nepotrebno su duboke. Supstrat mora biti lagan i prozračan. Moguće ga je stvoriti miješanjem zrelog, prosijanog komposta s tresetom, odnosno perlitom.
Mogu se kupiti i posebne mješavine s oznakom "za sjetvu". Zemlju stavljamo u posude, lagano pritišćemo i poravnavamo. Sjeme se zatim sadi ili po cijeloj površini ili u redove. Prije sadnje preporučljivo je sjeme namočiti u vodu, čime dolazi do njegovog bubrenja i time se potiče klijanje. Prije sadnje u supstrat ipak sjeme ostavljamo da se osuši.
Nakon smještanja u supstrat zalijevamo odstajalom vodom, najbolje pomoću raspršivača, koji neće uzrokovati ispiranje sjemena na gomilu. Zalijevanje ponavljamo nekoliko puta. Zatim lagano prekrivamo zemljom i pokrivamo poklopcem. Dalje vodimo računa o redovitom zalijevanju. Ako sjeme presuši, s velikom vjerojatnošću više neće nikliknuti. Idealna temperatura za klijanje je 18 do 25°C. Važno je također voditi računa o redovitom uklanjanju gornjeg poklopca inspekta, čime se regulira temperatura i vlažnost zraka. Time se sprječava razvoj plijesni.
Kod prisiljivanja za zalijevanje koristite radije raspršivač. Pošteđuje biljke.
Sljedeća faza je pikiranje
Pikiranje biljaka u posude za cvijeće provodi se u trenutku kada imaju dobro razvijene klijne listove. Supstrat se može koristiti isti kao pri sjetvi, ili su dostupne mješavine označene nazivom "za dopunjavanje sjetve".
Osim klasičnih posuda za sadnju preporučljivo je koristiti tresetne posude za ukorjenjivanje ili mogu poslužiti i čašice od jogurta, kojima napravimo rupicu na dnu za odvod viška vode. Korištenje specijalnih tresetnih posuda za ukorjenjivanje je osobito povoljno zato što pri kasnijoj sadnji u zemlju neće doći do narušavanja korijenskog sustava biljke, a posuda će se u zemlji sama razgraditi. Tijekom presađivanja preporučljivo je biljkama lagano skratiti korjenčić, čime će doći do boljeg razvoja korijenskog sustava.
Svjetlo je važno osobito na početku
Kod mladih sadnica pazimo na dovoljan pristup svjetla, ali ih ne izlažemo izravnom suncu jer bi moglo doći do opeklina. U slučaju nedostatka svjetla dolazi do prekomjernog izdužavanja i biljke su krhkije. Tijekom uzgoja važno je održavati odgovarajuće temperature.
Konkretno, salata za rast treba temperaturu od najmanje 14 do 18°C danju i 12 do 14°C noću. Neke vrste povrća su pak osjetljivije na temperaturu (krastavci za salatu, rajčice). Te vrste trebaju temperaturu preko dana od najmanje 20°C, a noću najmanje 12°C. S temperaturom u rasadniku ili stakleniku nije dobro pretjerivati - temperature iznad 30°C usporavaju intenzitet fotosinteze i time dolazi do zastoja rasta biljke. Nije dobro ni prekomjerno kolebanje temperatura između dana i noći, i to usporava rast biljaka.
Koje biljke najčešće ubrzavamo?
- Korjenasto povrće
- Paprike
- Salatu
- Ruže, gladiole, ljiljane