Peganum harmala - opojni sirijski ruž

Stepska peganum (lat. Peganum harmala) je višegodišnja biljka iz porodice Nitrariaceae. Peganum se nalazi od Sredozemlja, preko Bliskog istoka do Srednje Azije. Istočni dio doseže Mongoliju, Tibet i neke pokrajine Kine. Raste i na jugu Francuske te u Mađarskoj. Čak ga se može naći i na zapadu Sjeverne Amerike. Na izvornim staništima stepska peganum raste na pješčanim i kamenitim obroncima, u stepama i pustinjama. Peganum obično raste na nadmorskim visinama od 400 do 3600 m. Peganum narasta do visine od 30 do 100 cm. Stabljike ove biljke su polegnute, razgranate i tvore male grmove. Listovi su naizmjenično raspoređeni, nepravilno podijeljeni, u mladosti bijelo dlakavi. Blijedožuti cvjetovi rastu pojedinačno iz pazušca listova. Pojedinačni cvjetovi imaju promjer od oko 2 – 3 cm. Plod peganum su trodijelne čahure koje sadrže mnogo sitnih tamnosmeđih sjemenki.

U hrvatskom nazivlju za peganum postoji više alternativa. Osim gore navedenog naziva stepska peganum, može se naići i na alternativni naziv harmala. Narodni nazivi za ovu biljku su „sirijska ruta", „sirijska ruža" ili „haramala".

Legenda o zloj Harmali

Legenda o zloj ženi Harmali potječe iz Sirije, gdje domorodačko stanovništvo vjeruje da je davno, u vremenima kada su životinje još mogle govoriti, živjela kreposna djevojka po imenu Hamda. Hamda je hranila sebe i svoju obitelj pašom malog stada ovaca. Svoju hranu na ispaši uglavnom je dijelila siromašnoj siročadi, a sama je zatim ublažavala glad jedenjem svitaka tkane vune. Međutim, zbog vune joj se napuhao trbuh i njezina zla šogorica Harmala proglasila ju je trudnom. Kao oca označila je nepoznatog pastira. Hamda je tako trebala donijeti sramotu cijeloj obitelji. Kao jedino rješenje Hamdinog grijeha vidjela je prolijevanje njezine krvi. Hamdin brat odbijao je vjerovati izmišljenoj priči. Međutim, njegova zla žena bila je nepokolebljiva i smislila je novu lukavštinu. Ta lukavština bio je test koji je trebao dokazati Hamdinu trudnoću. Prema njemu, trudnice su nemirne i često hodaju sa sunca u hladovinu i natrag. Muž je konačno popustio i odlučio se sudjelovati u testu. Poslijepodne je sjeo na sunce i zamolio Hamdu da mu izbere buhe iz kose. Ona ga je ubrzo zamolila da se premjesti u hladovinu, a zatim opet natrag na sunce. Zahvaljujući tom neobičnom ponašanju konačno je povjerovao da je Hamda doista trudna. U stvarnosti nije bila, a njezino čudno ponašanje bilo je uzrokovano otrovom koji joj je šogorica stavila u hranu. To njezin brat nije znao i počeo je sa svojom ženom pripremati Hamdinu smrt. Ujutro je stoga uzeo Hamdu i odvezao je do presušenog bunara, na koji je potajno razastro pokrivač tako da ga Hamda ne vidi. Zatim ju je pozvao da sjedne na pokrivač i nastavi birati buhe iz njegove glave. Hamda je, ne sluteći ništa, stala na pokrivač i pala u bunar. Brat je za njom još bacio zapaljeni usahli grm. Međutim, Hamda je preživjela pad u bunar, a od vatre ju je zaštitila njezina kreposnost. Nažalost, sama se nije mogla izvući iz bunara. Stoga je zamolila vranu da njezinom bratu dostavi ogrlicu od perlica. On je odmah shvatio da je Hamda živa i da je postupio nepravedno. Kada se vraćao s Hamdom kući, već je znao zloću svoje žene. Kao kaznu odrubio joj je mačem glavu i prokleo je u grm toliko odvratan da ga čak ni magarci ne mogu jesti više od jednog zalogaja. Od njegove zle žene nastao je grm nazvan prema njezinom imenu Harmala.

Opojni učinci peganum harmalae

Psihotropni učinci harmalae bili su poznati već vrlo davno. Njezino sjeme koristilo se u narodnom liječništvu kao gotovo univerzalni lijek. U maloj količini harmala može imati stimulacijsko i terapijsko djelovanje na mozak. Suprotno tome, u velikoj količini može biti vrlo opasna – djeluje depresivno na središnji živčani sustav, može izazvati konvulzije ili čak paralizu popraćenu jakim halucinacijama. U Egiptu je dostupno ulje od sjemena harmalae koje se koristi kao napitak ljubavi. U Uzbekistanu su suhe stabljike uobičajeni dio njihovih domova i služe posebno za okuravanje stambenih prostorija. Harmala naime ima baktericidno i insekticidno djelovanje.

Omamni učinci pegana uzrokovani su sadržajem tvari harmin, koji već u malim dozama može izazvati halucinacije. Halucinacije izazvane harminom traju ovisno o uzetoj količini 4 – 24 sata, maksimalni učinak obično se javlja oko 3 sata nakon uzimanja ovisno o dozi. Nakon prestanka opuštanja i veselog raspoloženja, kod predoziranja često dolazi do vrlo neugodnih stanja koja se manifestiraju mučninom, anksioznošću, grčevima i halucinacijama. Biljka je otrovna, njezino konzumiranje može biti opasno i uzgaja se samo kao ukrasna biljka.

Uzgoj pegana harmala

Harmalu je moguće uzgajati i u našim uvjetima. Nije nikako složeno, samo se ne smije zaboraviti da harmala nije otporna na mraz i mora se pravilno prezimniti. Na vanjskom staništu harmala se sadi u dobro propusno pješčano tlo. Pripremljene sadnice mogu se posaditi u vrijeme kada više ne prijeti prizemni mraz i na vanjskom staništu vegetiraju sve do jeseni, kada dolazi do presušivanja nadzemnog dijela. Pod zemljom ostaju mrkvoliki korijeni koje treba izvaditi iz tla i pohraniti u suhi pijesak za prezimljavnje. Pogodno zimovalište je hladna prostorija ili podrum. U proljeće se korijeni vade iz pijeska i ponovno sade na gredicu. Korijeni će proklijati i bez problema nastaviti s rastom.

Harmala se uzgaja iz sjemena koje ima klijavost nekoliko godina. Pripremljeno sjeme sije se na dobro propusni navlaženi supstrat, nakon sjetve je dobro ga lagano pritisnuti u tlo. Sjetva se postavlja na svijetlo stanište, održava se stalna vlažnost i toplina. Klijavost sjemena je vrlo dobra, ali mlade biljčice su vrlo osjetljive, stoga se ne preporučuje njihovo pikiranje u mladosti. Bolje je sijati sjeme rjeđe kako ne bi bilo potrebno presađivati sadnice. Odrasle sadnice se zalijevaju vrlo oprezno. Ni u kojem slučaju ne smije doći do prekomjernog navodnjavanja. Biljkama odgovara svijetlo stanište zaštićeno od izravnog podnevnog sunca. Što toplije stanište biljkama pružite, to će im bolje biti.