Kozja rutva (Galega officinalis): opis i uzgoj

Kozja rutva ljekovita (lat. Galega officinalis) je ljekovita biljka koja snižava razinu šećera u krvi, stoga se koristi za potporno liječenje dijabetesa tipa II. Osobito kod djece u početnoj fazi ove bolesti sposobna je sniziti razinu šećera u krvi na normalnu vrijednost. Nadzemni dio kozje rutve djeluje znojno, potiče proizvodnju majčinog mlijeka, pomaže kod dječjih grozničnih bolesti i liječi kožu. Biljka kozje rutve zahvaljujući svojim grozdastim cvjetovima i dekorativnom lišću prikladna je za uzgoj u vašem ukrasnom vrtu.

Zemljopisno podrijetlo kozje rutve je južna Europa i zapadna Azija, gdje se i danas može pronaći u prirodi. U prošlosti, oko 1600. godine, koristila se kao ljekovita biljka za liječenje bolesti poput kuge, groznice i raznih dječjih bolesti. Ljekovitu tvar galegijn, koja snižava razinu šećera u krvi, u njoj je 1914. godine otkrio dr. Tauret.

U našim geografskim širinama nećemo je pronaći u prirodi, zato je ciljano uzgajamo iz sjemena. Prirodno raste na livadama, pašnjacima, na obalama rijeka te u vlažnim šumama južne Europe i zapadne Azije. U prošlosti su je u Švicarskoj i drugim zemljama uzgajali kao stočnu hranu.

Među njena narodna imena spadaju kozji grašak i kozja ruta. U latinskom nazivu koristi se ime Galega officinalis, koje potječe iz grčkog jezika i znači "donositelj mlijeka".

Kako uzgajati kozju rutvu

Kozja rutva ljekovita (lat. Galega officinalis) je višegodišnja biljka koja narasta do visine 40 - 110 cm. Pripada obitelji mahunarki (lat. Fabaceae). Ima čvrsto korijenje iz kojeg izrasta nekoliko šupljih stabljika. Stabljika kozje rutve je šuplja, uzdužno utoljena i gola. Na stablima rastu složeni, perjasti listovi koji imaju kopljast ili elipsast oblik završen bodljama veličine 15-50 mm. Kozja rutva cvjeta ljubičastoplavim ili bijelim cvjetovima koji su skupljeni u grozdaste cvasti tijekom srpnja i kolovoza. Cvjetovi imaju puno peludi, ali su siromašni nektarom. Nakon cvatnje na biljci se stvara 2-5 cm mahuna koja sadrži više sjemenki.

Kozju rutvu uzgajamo iz sjemena koje sadimo u vlažno glinasto-ilovasto tlo obogaćeno humusom, kalcijem i dušikom u proljeće, jer bi jesenska sjetva mogla tijekom oštre zime izmrznuti. Za svoj razvoj kozja rutva treba toplo i sunčano mjesto, kao i dovoljno vlage. Otporna je na mraz i voli kišovito vrijeme. Raste brzo, ali ne podnosi nagle promjene tijekom rasta, poput izmjenjivanja topline i hladnoće što dovodi do proređivanja biljke.

Zelenu masu i sjemenke kozinaca beremo nekoliko puta godišnje. Neodrvenjele vršne dijelove biljke najbolje je rezati u poslijepodnevnim satima (oko 14:00 h) u duljini od približno 10-20 cm. Zatim zelenu masu sušimo na prozračnim mjestima u snopovima, odnosno uz umjetnu toplinu pri maksimalnoj temperaturi od 50°C. Sjemenke kozinaca beremo kada su potpuno zrele, najčešće tijekom kolovoza. Njihova je primjena između ostalog u industrijskoj izolaciji posebno zbog tvari galegina koji sadrže.

Kozinac podupire liječenje dijabetesa

U prirodnoj medicini biljka kozinac koristi se kao diuretik, laktagog, antidiabetik, kao i kod grozničavih dječjih bolesti, osipa poput ospica i šarlaha te kod epilepsije. Djeluje i kao blagi laksativ, pomaže kod zatvora i dobro utječe na rad debelog crijeva. Sadrži tvar galegim tzv. prirodni inzulin. Istodobna primjena oralnih antidiabetika i galegina uzrokuje da je dovoljna primjena nižih doza antidiabetika. Zahvaljujući galeginu sveukupno podupire metabolizam u organizmu i jača njegov imunološki sustav. Trenutno je trend dodavati ekstrakt kozinaca u masti koje se koriste kod raznih kožnih defekata i neoplastičnih operacija. Mast od kozinaca liječi i mokri ekcem.

Kozinac sadrži galegim, galuteolin, guanidin, flavonski glukozid, tanine, gorčine, saponine i druge aktivne tvari.

Savjet za čaj: Od zelene mase kozinaca pripremamo čaj. U 250 ml ključale vode dodamo 1-2 kašičice kave. Tako pripremljenu smjesu ostavljamo da se kuha 10 minuta. Zatim je procijedimo i poslužujemo uvijek svjež čaj koji pijemo 2-3 puta dnevno.

Kozinac se koristi i kao dio raznih čajnih smjesa. Zelenu masu kozinaca kombiniramo najčešće s komoračem kao i s listom kleke, korijenom i listovima maslačka, zelenom masom koprive i korijenom čička.

Savjet naših baka

Za dojilje prikladno je pijenje sljedećih čajnih smjesa koje sadrže i ljekoviti kozinac te služe za potporu dojenju, kao i za povećanje stvaranja majčinog mlijeka tijekom laktacijske krize.

• Smjesa 25 g ljekovitog kozinaca, jednake količine ljekovitog hajdučkog zelja i obične zlatnice, 20 g anisovog i komoračevog sjemena i na kraju 10 g lovorovih listova

• Smjesa 30 g ljekovitog kozinaca, 20 g plodova sjemenog korijandera, 20 g kopra i sjemena komorača

• Smjesa jednake količine ovih biljaka: ljekovitog kozinaca, zelene mase dvodomnekoprive, sjemena anisa, kima i korijena gaveza

• Čaj pripremamo tako da 2 čajne žličice zalijemo s 600 ml ključale vode. Smjesu kuhamo 10 minuta i zatim procijedimo. Čaj pijemo pola sata prije glavnog obroka i sat vremena nakon glavnog obroka također 6 puta dnevno u količini od 100 ml.

Čini se da niste poslali tekst za prevođenje. Molim vas pošaljite sadržaj koji želite da prevedem na hrvatski jezik za kupce e-shopa.

Kao iskusni SEO copywriter s 15 godina iskustva u europskim tržištima vrtlarstva i prirodne kozmetike, spreman sam prevesti vaš sadržaj prema pravilima:

• Nazivi brandova ostaju nepromijenjeni (Prima Klima, BioBizz, Plagron itd.)
• Opisni dijelovi se prevode na hrvatski
• Korištenje isključivo HTML formatiranja (bez Markdown-a)
• Prilagođavanje za hrvatske kupce e-shopa

Molim vas pošaljite tekst koji trebate prevesti.