Brutnák ljekoviti kao relaksant i stimulans

Bosiljak ljekarski (lat. Borago officinalis) poznat je ljekovita biljka i povrće. Čini muškarce i žene sretnima, potiskuje melankoliju i daje hrabrost. Svojim upečatljivo plavim cvjetovima bio je čest motiv na srednjovjekovnim tapiserijama. Njegovu sliku poznajemo i sa stranica starih herbarija.

Biljka bosiljka ljekarskog pripada obitelji boražinovki. Nalazimo je kako raste uz ceste i polja u Sredozemlju i srednjoj Aziji. Njegova domovina je Španjolska. Kasnije se proširio i u sjevernije krajeve, na sjever Afrike i u Australiju. Kod nas ga uzgajamo u začinskim i ukrasnim vrtovima ili u posudama, gdje međutim postiže niži rast. Bosiljak nalazimo i kako divlje raste na poljima i kompostu. Za njega se kaže: "kamo jednom dođe, odande više ne odlazi."

Naziv bosiljka potječe od keltske riječi Borre, što znači hrabrost. Drugi izvor navodi da njegovo ime potječe od latinske ili španjolske riječi Borre ili Burr, što u prijevodu znači ježasta gruba brada. Njegovo umirujuće djelovanje koristili su već u antici, npr. Homer je od njega pripremao umirujući napitak. Koristili su ga i gladijatori prije svojih borbi u arenama kao doping. Čak je vino, u ono vrijeme proizvedeno od njega, navodno izazivalo stanje potpunog zaborava. Ekstrakt pripremljen od bosiljka dodavali su u srednjem vijeku vitezovima u vino prije dvoboja ili ratnog pohoda, kako bi im dao hrabrost. Leipziški ljekarnik spominje da "je to uobičajena biljka s grubim listovima." Biljčica bosiljka stvara dobru krv, djeluje blagotvorno na srce, djeluje i na one koji lako padaju u nesvijest. Ovo pozitivno svojstvo biljčice bosiljka izvedeno je od visokog sadržaja kalcija, kalija i drugih mineralnih tvari. Tek u srednjem vijeku bosiljak je stekao značaj kao ljekovita biljina. Spominje ga i Hildegarda von Bingen u svom djelu Physik, gdje se kao područje njegove primjene navodi davanje za unutarnje čireve, kratkoću daha - lijek za astmu i druge respiratorne probleme te istovremeno lijek "za maglovit vid". U 15. stoljeću davao se kao lijek pri nesvijesticama i vrtoglavicama. U 19. i 20. stoljeću opala je njegova popularnost i postao je manje rasprostranjen. U našim krajevima ga narodno nazivamo bosiljak, vrtna krastavica, radost srca. U Hrvatskoj je poznat pod nazivom bosiljak ljekarski.

Uzgajamo borač u vrtnom vrtu

Zahvaljujući svojim prekrasnim plavim cvjetovima, biljka borača je ukras svakog vrta. Ako je jednom posadimo u svom vrtu, nemamo problema s njenim daljnjim razmnožavanjem, jer nakon osemenjavanja u proljeće vrlo lako klija. Borač ljekoviti uzgajamo iz sjemena koje sijemo izravno na gredicu u razmaku 30 x 30 cm, najbolje u razdoblju travanj-lipanj (nakon tri ledena svatca). Sjeme borača sijemo na stalno mjesto, jer presađivanje borač podnosi samo u mladoj dobi. Obilno se širi u širinu. Blizina borača koristi rajčicama, kojima obogaćuje okus, jagodama i ružama. Borač možemo u gredicu posijati i u jesen, proklijat će za 3 tjedna, biljka tada prezimljuje u obliku prizemne ružice.

Borač je jednogodišnja biljka s vlaknastim korijenskim sustavom. Dorasta do visine 30 - 75 cm. Sjeme borača sadimo na sunčano mjesto u glinasto-pjeskovito tlo obogaćeno kalcijem. Niču za 1-3 tjedna i njihova klijavost je 90 - 100%. Cijela biljka je grubodlakava. Biljka borača ima dvojno lišće - ružica ima lisnate drške, stabljika naizmjenične i duguljasto jajaste. Tijekom vegetacijskog razdoblja potrebno je njenu okolinu redovito plijeviti od korova i okopavati. Kasnije možemo biljke lagano prihnojiti kompostom ili koprivivim ekstraktom. U slučaju da je nasad borača vrlo gust, mogu ga napasti lisne uši, koje možete uništiti prskanjem namijenjenim za sisajuće i glodajuće insekte (preparat protiv insekata). U obliku s mehaničkim raspršivačem dostupan je primjerice preparat Mospilan. Borač cvjeta prekrasnim, urednim i zvjezdastim plavim cvjetićima koji nenametljivo mirise. Nasuprot tome, listići borača okusa su neobično osvježavajući. Okusom podsjećaju na krastavce s okusom luka. Plodovi borača ljekovitog su oraščići.

Beremo njegov cvijet ili nať u razdoblju na početku cvjetanja tijekom lipnja - rujna. Ubrani miješani borač sušimo u tankim slojevima, jer se suši vrlo dugo i pridržavamo se max. temperature 35 ° C. Osušenu smjesu čuvamo u dobro zatvarajućim posudama koje je štite od svjetla i vlage. Zanimljivost je da nať borača sadrži kalijev nitrat, koji pri njenom spaljivanju stvara iskre, koje su popraćene laganim eksplozivnim zvukovima.

Borač u kuhinji i kozmetici

Smjesu dobivenu iz biljke borača, odnosno njegovi svježi listovi nikada se ne kuhaju, samo se dinstaju na maslacu ili na lukovici, odnosno ga možemo svježeg pripremiti kao špinat. Ukrašavamo ili začinjavamo njime jela i mješane napitke. Pri ukiseljivanju krastavaca, kupusa i drugog povrća možemo borač dodati u rasol. Pri beskojnoj dijeti upravo listovi borača mogu zamijeniti sol u jelima.

Listovi jagorčevine dodaju se u kozmetici u maske za lice namijenjene suhoj koži. Sok iz njegovih listova dodaje se u preparate namijenjene čišćenju lica.

Jagorčevina kao lijek

Osobito kod kuće uzgojena biljka jagorčevine ima protuupalno, dezinfekcijsko i diuretičko djelovanje. Povoljno utječe na disanje, jača srčani mišić i štiti krvne žile od ateroskleroze. Neki znanstvenici je smatraju najučinkovitijim prirodnim lijekom za srce, jer djeluje polako, ali trajno. Jagorčevina se koristi i za njegu vanjskih rana, čireva, kroničnih osipa i opeklina. Čaj od jagorčevine možemo koristiti za obloge na umorne oči.

Najčešće od nje pripremam čaj i odvar. Čaj od jagorčevine pripremamo tako da 2 žlice biljne smjese zalijemo s 250 ml ključale vode, ostavimo 15 minuta da se cijeđe, a zatim procedimo.

Iz njegovih sjemenki možemo dobiti ulje koje blagotvorno djeluje na rast kose i noktiju, potiče metabolizam u organizmu i ne manje važno, povoljno djeluje na liječenje atopijskog dermatitisa, psorijaze i akni. Istovremeno pomaže ljudskom organizmu stvarati protuupalne i protugrčeve tvari u tijelu. Ulje naime sadrži 20 - 25 % nezamjenjive gama-linolenske kiseline (GLA), koju ljudski organizam ne može sam proizvoditi, pa je mora unositi kao dio prehrane.

U narodnoj medicini pripremamo odvar od mladih listića i cvjetova, koji navodno služi za pročišćavanje krvi, jača srce i živce, djeluje na kašalj i povoljno utječe na reumatske bolove.

Nije preporučljivo koristiti ga u bilo kojem obliku ako redovito uzimate antidepresive i antikoagulacijske lijekove. Također nije preporučljiva njegova upotreba u trudnoći i kod dojilja. Ne preporučujemo ga kombinirati s češnjakom i ginkgo bilobom. Ne koristiti dugoročno.