Paprika za ubrzavanje Garnet F1
search
  • Paprika za ubrzavanje Garnet F1

Paprika za ubrzavanje Garnet F1

57,00 Kč
s PDV-om

Poluurana žuta paprika nakon zrenja, prikladna za stakleník i gredicu. Pakiranje sadrži 15 sjemenki.

Količina
Na zalihi

  Širok izbor kvalitetnih proizvoda

Sjeme, eterična ulja, pribor za uzgoj i egzotične biljke na jednom mjestu

  Ekološki asortiman

Prednost dajemo prirodnim i nježnim proizvodima

  Savjeti stručnjaka

Pomoći ćemo ti u uzgoju – savjetnik, blog i osobni kontakt

  Dostava u cijelu EU

PPL, DPD, GLS i lokalni prijevoznici – mjesto preuzimanja ili dostava na adresu

Capsicum annum - Garnet F1

Trajna biljka podrijetlom iz Meksika. U kulturi se uzgaja kao jednogodišnja i može narasti do visine 0,5–1,5 m. Ima naizmjenično postavljene kopljaste listove. Cvjetovi su bijeli petočlani. Plod je mahuna čija je prirodna boja crvena. Uzgaja se tri tisuće sorti paprika, sladkih i ljutih. Za oštrost je zaslužan alkaloid kapsaicin. Najprije se uzgajala kao ukrasna biljka. Njezina uporaba kao začina, odnosno kao povrća, došla je tek kasnije. Danas se koriste uglavnom dvije vrste paprika. Prva je obična paprika (Capsicum annuum). Druga paprika obilno korištena za proizvodnju začina su sorte vrste Capsicum frutescens, označene kao chilli. Općenito se paprike dijele u šest grupa na: iglaste paprike (mađarski tip), kvadratne paprike, jabučaste paprike, kapie, bikov i ovnujski rogovi te začinske odnosno chilli.

Paprike sadrže mnogo kalija, fosfora i natrija te su između ostalog značajan izvor vitamina C, U i karotena. Povrćne sorte koriste se svježe, u salatama ili u hladnoj i toploj kuhinji. Začinske su opet izvrsna pikantna začin! Paprike imaju široku primjenu, mogu se termički pripremati, jesti hladne, pogodne su za pripremu salata, azijskih jela ili za ukiseljavanje. Izvrstan su dodatak pri dijetama.

Kako uzgajati paprike

  • Zahtijeva toplo sunčano, zaštićeno stanište. Optimalni raspon temperatura tijekom vegetacije je 18–23°C. Temperature ispod 14 i iznad 30°C su ekstremne i ne odgovaraju paprikama. Paprike sadimo po 2 jedna pored druge. Paprike je preporučljivo postupno podvezivati. Idealno je pričvršćivanje biljke na vodećeg štapa kako u donjem dijelu biljke, tako i u gornjem dijelu. Važno je redovito zalijevanje i također čupanje korova oko biljaka. Ni u kojem slučaju zalijevanje i prskanje ne provodimo na direktnom suncu, jer bismo ih spalili. U folijniku ili stakleniku paprike će također narasti mnogo brže, uglavnom zahvaljujući temperaturi i vlažnosti. Paprike redovito kontroliramo jesu li napadnute štetnicima ili se pokazuju znakovi fizioloških ili gljivičnih bolesti.

  • Paprike sijemo od siječnja najkasnije do kraja ožujka. Kako bismo si olakšali sjetvu, možemo ih saditi u tresne jiffyje. Ako biramo sadnju u supstrat, trebao bi sadržavati perlit pomiješan u odgovarajućem omjeru sa zemljom bogatom hranjivim tvarima. Možemo dakle koristiti specijalni supstrat za sjetvu koji pomiješamo s perlitom ili pijeskom. Sjeme sadimo oko 1 cm duboko. Zasađeno sjeme tretiramo Previcurom, tako osiguravamo zaštitu od polijeganja klijanaca. Temperatura se mora kretati oko 25 stupnjeva Celzija. Vlažnost zraka za pravilan rast sadnica ne bi se smjela mijenjati. Sadnice trebaju mnogo svjetla kako se ne bi izvlačile. Kada na malim biljkama niknu barem dva lista, vrijeme je da ih presadimo u posudu. Biljke s korijenovim balom prebadamo na stalno stanište u razmak 60–70 cm x 25–40 cm.

  • Paprike zahtijevaju humusno, hranjivo tlo s dovoljno dostupne talne vode i pH u rasponu 6,5–7,5.

  • Osnovno gnojidba je ugraditi u tlo gdje ćemo saditi paprike, zreli kravlji gnoj, odnosno kompost. Ovo gnojidbu provodimo u jesen. U jesen istodobno površinu vapnimo dozom oko 3,6 kg/m2 mljevenog vapnenca ili 2 kg/m2 ovisno o tlu na staništu. Prije sadnje preporučljivo je ugraditi u tlo 50 – 70 g/m2 NPK gnojiva s višim udjelom dušika. Tijekom vegetacije onda prihranjujemo vodotopivim NPK gnojivom - Cererit, Kristalon. Važno je da vodotopivo gnojivo istodobno sadrži mikroelemente! Gnojivo primjenjujemo svakih 14 dana.

  • Paprike obično napadaju sisajući štetnici kao što su lisne uši, štitaste uši ili crveni pauk. Za zaštitu možemo koristiti preparat Mospilan, Decis Mega ili preparat Symfonie od Natura.

    Pri velikoj vlažnosti zraka plodovi mogu biti napadnuti plijesnima i gljivicama. Najpoznatije gljivične bolesti su siva i bijela trulež. Zaštita protiv ovih gljivičnih bolesti je prikladan preparat Ortiva.

    Opasna je bakterijska pjegavost biljaka paprika. Nekrotični plodovi zahvaćeni ovom pjegavošću uglavnom pucaju i uništeni su. Raznobojna mrlje osobito na plodovima uzrokuje bakterijska bolest zvana bronzavost. Pri ovim napadajima biljaka najbolji način je njihova likvidacija.

    Nedostatak kalcija u tlu, nepravilno zalijevanje ili prisutnost kalija u tlu uzrokuje fiziološke poremećaje. Ovi nedostaci mogu se očitovati poremećajima plodova, listova, cvjetova, koji se često zamjenjuju za gljivično oboljenje. U slučaju da su biljke napadnute nekrozom, pridržavamo se ravnomjernog zalijevanja, dovoljne prehrane i tretiramo ih na primjer učinkovitim kalcijevim kloridom ili specijalnim folijarnim gnojivom.

  • Paprike uzgajane za zelene plodove beremo već sredinom srpnja. Plodove crvene ili žute beremo tek krajem kolovoza i u rujnu. Začinske papričice (chilli) beremo u jesen, ako se uzgajaju vani ili u stakleniku.

Preporučeni članci

Nohel
P25299
7 Artikli

Podaci

Težina uzgoja
Srednja
Pogodno za uzgoj
Uzgoj u stakleniku
Namjena
Jestivi plodovi
Vrijeme sjetve
Proljeće
Vrijeme berbe
Jesen
Ljeto
Boja ploda
Žuta

Posebne reference

ean13
8590383644929
Novo
Komentari (0)
Trebamo vašu privolu za korištenje kolačića kako bismo vam, među ostalim, mogli prikazivati informacije povezane s vašim interesima.