Dinja Stellio F1 - sjeme dinje

Cucumis melo - Carribean gold

Kulturni oblik dinje pojavio se već prije oko tisuću godina prije naše ere, i to u Sredozemlju ili suptropskoj Africi. Dinja je tikvin voćno povrće. Karakter rasta je puzavući ili penjavajući. Mesnati izdanci dosežu dužinu od 100 – 250 centimetara. Postoji mnogo vrsta dinja. Među najpoznatije spadaju: šećerne, koje su aromatičnije, s mekšom i čvršćom mesom i s tipičnom ananasovom mirisom. Charentaiška dinja svojim slatkim aromatičnim okusom često podsjeća na ananas ili papaju i ima intenzivan, draždljiv miris. Galia je svijetla iznutra i izvana. Ima svijetlo žutu boju i okusom podsjeća na nektarine. Medena dinja ima vrlo sladak, aromatičan i vrlo harmoničan okus. Izvana je svijetlo žuta, a iznutra prelazi iz zelene u žutu. Križanjem mrežaste i kantalup dinje u Izraelu se uspjelo uzgojiti dinju Ogen. Zahvaljujući svom lagano kiselkastom voćnom okusu iznimno je osvježavajuća i ukusna. Tendral je srodan medenoj dinji. Okusom mu je vrlo sličan, ali gotovo nema mirisa. Posljednja i najpoznatija vrsta dinje je lubenica. Ima jarko crvenu boju mesa, crne sjemenke. Meso je krhko, svježeg okusa, ne previše slatko i s laganom aromom.

Konzumacija dinja je korisna za zdravlje, ovo povrće jača i čisti organizam. Plodovi sadrže 90 do 95 % vode i 3 - 5 % šećera. Sadrže i vitamin C. Plodovi su vrlo niskokalorični. Imaju čak i protusljerotičko i protiureumatsko djelovanje te utječu na krvotok. U svakom slučaju, prije svega izvrsno okusa!

Kako uzgajati dinju

• Za uzgoj je prikladno koristiti crni netkan tekstil koji akumulira toplinu. Zahtijevaju sunčano mjesto. Obilno zalijevanje, osobito tijekom stvaranja plodova.

• Sa sjetvom počinjemo već krajem ožujka. Sjetvu provodimo u posudice za rasad ili u lončiće. U jedan lončić sijemo 1 - 2 sjemena. Optimalna temperatura za klijanje je 22°C. Prikladan je supstrat posebno namijenjen za sjetvu i razmnožavanje, održavamo ga stalno umjereno vlažnim. Lončiće postavljamo na svijetlo mjesto. Sjeme će proklijati za 14 dana. Početkom svibnja počinjemo s kaljenje sadnica i postavljanjem na konačno mjesto. Biljke sadimo na razmak od približno 1,5 x 1 m. Ili ih sadimo klasično u redove, po 2 sadnice u razmaku od 30 - 40 cm.

• Tlo bi trebalo biti propusno i imati neutralnu reakciju (pH u rasponu od 6,5 do 7,0). Tlo se mora pripremiti već u jesen kopanjem ili oranjem. U tlo u proljeće ugrađujemo stajsko gnojivo ili kompost kako ne bi bilo potrebno kasnije gnojidba.

• Prikladno je koristiti univerzalno tekuće gnojivo (Cererit, Kristalon - plod i cvijet). Kada su plodovi u fazi razvoja, primjenjujemo gnojivo svakih 14 dana. Čim plodovi sazrijevaju, ograničavamo gnojidbu. U jesen ili u proljeće potrebno je ugraditi organsko gnojivo, npr. dobro odležan kompost ili stajnjak.

• Crna trulež plodova krastavca opasna je bolest koja napada gotovo sve tikvin povrće. Očituje se smećivanjem listova s njihova ruba i vodenjačenjem te naknadnim smećivanjem izdanaka. Nakon napada potrebno je provesti prskanje. Može se koristiti npr. dobro djelotvoran preparat Rovral Aqua Flo, eventualno Talent.

  Hmeljna grinja napada veliku količinu vrsta povrća. Napada osobito biljke uzgajane u staklicima. Na napadnutim listovima pojavljuju se svijetle mrlje, kasnije su vidljive na biljkama paukovcima. Protiv grinja djeluje npr. preparat Talstar, Omite i drugi akaricidi.

  Biljke napada i pepelnica i lisne uši. Na lisne uši koristimo preparat Mospilan. Protiv pepelnice biramo fungicide na bazi bakra.

  Pucanje plodova uzrokovano je nepravilnim dovodom vode biljci. Nedostatak magnezija prepoznaje se po svijetlim listovima s tamno zelenim žilama. Žućenje listova kod dinja očitovanje je viška vode.

  Biljke napadaju i puževi i ptice.

• Prve dinje mogu se brati oko sredine kolovoza. Zrelu dinju prepoznajemo npr. prema kuckanju. Pri laganom kuckanju trebao bi se čuti šupalj zvuk. Zrelu dinju sigurno prepoznajemo prema sasušenoj i uvijenoj peteljci.