Kraljevska palma (Roystonea regia) 4 sjemena

Kraljevska palma - Roystonea regia - 4 sjemena

Vrsta palme podrijetlom iz Meksika, Amerike i južne Floride. Može dosegnuti visinu i do 30 m, a promjer debla do 40 cm. Deblo je sivo-bijele boje i izgleda kao da je napravljeno od betona.

Plodovi su zeleni i dosežu veličinu od oko 15 mm. Kada sazriju, mijenjaju boju u purpurnu. U tropskim područjima ova palma se smatra ukrasnom. Drvo se koristi uglavnom u graditeljstvu. Korijenje se upotrebljava za liječenje dijabetesa i smanjenje prostate. Vlakna iz listova su jaka i slična sisalskim vlaknima.

Kako uzgajati palmu

• Zahtijeva svijetlo, sunčano mjesto. Potrebno je dovoljno zalijevanje, kratkoročno podnosi i prekomjerno vlaženje. S druge strane, vrlo je otporna na sušu. Temperatura tijekom zimskog razdoblja dugoročno ne bi trebala pasti ispod 15°C. Kratkoročno podnosi temperature i oko 0°C. Preporučuje se uzgoj u zimskom vrtu ili grijanom stakleniku.

• Sjeme sijemo tijekom cijele godine. Sjeme najprije namočimo u toplu vodu na najmanje 3 dana. Vodu svakodnevno mijenjamo. Zatim sjeme sadimo u supstrat koji se sastoji od perlita i treseta u omjeru 1:1. Sijemo plitko. Sjeme klija za 2-3 mjeseca u stalno vlažnom supstratu. Temperatura bi trebala biti viša od sobne, oko 26°C. Biljke visine oko 10 cm presađujemo u zasebne posude.

• Idealna osnova za većinu palmi je mješavina kompostne zemlje ili treseta s blagim udjelom glinene komponente i žutog, kopanog pijeska. Može se kupiti izravno kao supstrat za palme. Osnova je naravno dobra drenaža na dnu posude.

• Nužno je redovito prihranjivanje palmi od ožujka do rujna svaka 2 do 3 tjedna. Bolje je gnojiti češće u nižim koncentracijama nego povremeno jakom koncentracijom gnojiva. Prije primjene gnojiva potrebno je da biljka bude zalijevana. Gnojivo ne primjenjujemo u srce palme, ne gnojimo po listovima, ne gnojimo bolesne biljke, male klijanice također ne gnojimo, svježe presađene biljke ne gnojimo nekoliko mjeseci.

  Tijekom vegetacije prihranjujemo svaka 3 tjedna. Preporučuje se koristiti gnojivo Humvit kod kojeg ne prijeti predoziranje biljke. Može se izmjenjivati u proljeće s Fytovitom, u ljeto s Hahrmavitom. Uvijek primjenjujemo samo jednu trećinu navedene količine gnojiva prema uputama.

• Životinjski štetnici su kukci koji grizu i sišu te njihove ličinke koje isisavaju sok iz listova i crpe energiju, što slabi organizam i vodi do propadanja biljke. Crvce, štitaste uši i ljuskavce prepoznajemo po smeđim tvrdim oklopima na biljci. Biljka kržlja, listovi opadaju i pojavljuje se ljepljivi sloj. Uzrok je uvijek suh zrak. Zaštita je prskanje preparatom Savel. Također se mogu oklopi strugati, a napadnuta mjesta tretirati tamponom s alkoholom.

  Lisne uši, grinje i tripsi stvaraju bijela vatasta gnijezda i masne izlučevine na donjoj strani listova. Uzrok je opet suh zrak. Bijele pahuljice i pojedinačne primjerke premažemo uljem, ovlažimo zrak ili koristimo specijalna prskanja, npr. Biool (uljna emulzija) ili Mospilan 20 SP odnosno Sumithion super u kombinaciji s Applaud WP, Actellic 50 EC, Talstar 10 EC, najmanje 5 prskanja (svaka 2 dana).

  Bijeli kukci koji odlijeću pri najmanjem uznemiravanju, ljepljivi i deformirani listovi, mrlje na listovima. Sve su to znakovi napada štitastih uši. Štitaste uši vole vlažnu toplinu, pa se najčešće pojavljuju u stakleniku. Zaštita je osigurati biljkama hladnije i prozračnije okruženje te koristiti žute ljepljive ploče ili prskanja: Applaud 25 WP u kombinaciji sa Sumithion super, Mospilan 20 SP.

  Biljke napadaju i lisne uši. Prikladna zaštita su prskanja sapunicama ili preparatima Pirimor 25 WG ili Fast K180, Aztec 140 EW, Agrion delta.

  Grinje stvaraju paučinaste mreže na gornjoj ili donjoj strani listova. Listovi žute i kasnije suše. Preporučuje se koristiti insekticide u spreju (Vertimec 2x 5ml - djeluje gotovo trenutno), Fast K 180, Apollo 50 SC, Omite 57 EW.

  Sciaridae su crne mušice čije su ličinke prozirne s crnim glavicama, vole humus i treset te obično napadaju i uništavaju korijenje mladih biljaka. Zaštita mora doći odmah, inače nema šanse za spas. Okačimo žute ljepljive ploče (Stopset ploče), koristimo insekticide u spreju (Decis), najmanje 5 prskanja (svaka 2 dana).

  Prije prezimljivanja preporučuje se provesti preventivno prskanje protiv gljivičnih bolesti (Fundazol 50 WP, Novozir MN, Polyram WG, Rovral 50 WP, Kuprikol 50). Većina gljivičnih bolesti se manifestira ako je biljka previše oslabljena nepovoljnim uvjetima uzgoja.

  Među najčešće bolesti palmi spada čađavica. Manifestira se ljepljivom crnkastom površinom na listovima. Zaštita je ukloniti zaprljane listove i prskanje Novozir MN.

  Siva plijesan stvara na biljkama sivo-bijeli sloj. Najprikladnija zaštita je odrezati zaražene dijelove biljaka, prozračiti prostoriju gdje uzgajamo biljku i koristiti zaštitna sredstva npr. Novozir MN, Ronilan, Dithane.

  Hrđa se očituje crveno-smeđim mrljama na listovima, izbojci mogu omekšati. Napadnute listove potrebno je uništiti, a pri zalijevanju ih ne smijemo poprskati, inače se spore hrđe dalje šire po cijeloj biljci. Zaštitu provodimo prskanjem Baycor 25 WP, Polyram WG.

Izvori fotografija:
Public Domain, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=933944
By SKsiddhartthan - Own work, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=67402294