Uzgoj kanadske borovnice u vrtu

Ukratko: Kanadska borovnica traži kiselo tlo s pH 3,5 do 5, sunčan ili polusjenovit položaj i stalno vlažnu gredicu. Sadi se na razmak 2 x 1 m u jamu duboku oko 0,5 m, napunjenu tresetom ili supstratom za borovnice. Rađati počinje četvrte godine, a dobro njegovan grm daje 2,5 do 5 kg plodova.

Uzgoj kanadske borovnice u vrtu

Kanadska borovnica (lat. Vaccinium corymbosum) - poznata je i pod manje poznatim nazivom brusnica grozdasta. Borovnica je biljka iz porodice vrjesovki. Kanadska borovnica već prema Kanadi u nazivu ukazuje da potječe iz Sjeverne Amerike. U Europi se udomaćila i u našim uvjetima uspijeva dati bogatu žetvu. Kanadska borovnica je grm koji naraste do visine od 2,5 m. Cvjeta u travnju i svibnju, njezini cvjetovi su u grozdastom cvatu u boji od bijele preko ružičaste do ružičaste. Lišće se izmjenjuje na stabljici i ima jajast oblik, sjajno zelene boje. Plodovi su veliki, lijepo intenzivno plavi do ljubičasti. Slatki, puni okusa i vitamina, zbog kojih uzgajamo borovnicu.

Kanadska borovnica je u Americi oplemenjena u više sorti koje jamče veći prinos, veće plodove, puniji okus, otpornost na mraz ili dobru mogućnost skladištenja. Najpoznatija sorta je Bluecrop - prema njoj se procjenjuju i druge sorte. Bluecrop sazrijeva krajem srpnja i odrasla biljka daje 4,5 - 6 kg prinosa. Sorta s najvećim plodovima je Torro.

Uzgajamo kanadsku borovnicu

Položaj za sadnju borovnica dobro razmislite, jer borovnice žive i do 30 godina, u rijetkim slučajevima i do 60 godina. Borovnice vole polusjenu i puno sunce. Možete ih posaditi u zaklon drveta ili grma koji će im dio dana pružiti sjenu, ali ne previše i dugo. Idealna za sadnju je 2-3 godišnja biljka.

Sadnja

Borovnice sadimo na razmak 2x1 m, u proljeće, kada imaju dovoljno vremena za ukorjenjivanje. Mogu se međutim saditi i u jesen. S obzirom da pripadaju porodici vrjesovki imaju specifične zahtjeve za tlo. Uzgoj je sličan kao kod rododendrona i azaleja. Borovnice su osjetljive na sadržaj kalcija u tlu. Zato biramo kiselija tla, optimalni pH je 3,5 - 5. Tim uvjetima odgovara treset. Preporučujemo dakle iskopati jamu cca. 0,5 m duboku, ili ukloniti zemlju po cijelom gredicama gdje ćemo saditi borovnice. Tu jamu napuniti tresetom, ili smjesom treseta i mrvljene kore, eventualno koristiti supstrat namijenjen za uzgoj borovnica ili rododendrona. Ranije se preporučivala šumska stelja, u sklopu toga da štitimo naše šume, iskoristite radije treset, koji je hranjivo zanimljiviji. Borovnice imaju plitki korijenovni sustav, možemo ih dakle kontinuirano malčirati, i time osigurati da tlo ne isušuje. Posebno u vrijeme stvaranja plodova osigurajte da gredica bude stalno vlažna. To se ne slaže baš s odabirom sunčanog položaja. Ne možete li osigurati redovito zalijevanje, preporučujemo borovnice posaditi u polusjenu (na vikendice gdje niste svakodnevno, itd.)

Prehrana i gnojidba i rast borovnica

Za kvalitetnu i bogatu žetvu priuštite borovnicama kvalitetno tekuće ili granulirano gnojivo namijenjeno upravo za kanadske borovnice, odnosno možete koristiti gnojivo za rododendronne. Nemojte koristiti gnojiva koja sadrže kalcij. Dobro je koristiti kako startna gnojiva pri sadnji, tako i prihranu tijekom vegetacije.

Kanadske borovnice počinju rađati četvrte godine, punu zrelost biljka dostiže u šest godina. Biljku u njenom rastu i plodnosti potičemo također redovitim zalijevanjem, koje će biti redovito i održavat će tlo oko biljke stalno vlažnim. Na kvalitetu plodova utječe također vlažnost zraka. Na većim nadmorskim visinama borovnice paradoksalno bolje rode, iako su tamo veći mrazevi zimi, ali ljeti je bolja vlažnost zraka nego u nizinama.

Za zalijevanje nije prikladna tvrda voda, sadrži kalcij. Preporučujemo kišnicu.

Biljke tijekom prve dvije godine nakon sadnje ne uređujemo rezom. Treće godine od sadnje uklanjamo iz sredine slabe izbojke, čime sprječavamo zgušnjavanje grma. Rez provodimo od početka vegetacijskog mirovanja do doba cvjetanja. Održavani grm trebao bi imati 5 do 8 jakih, ravnih grana s dovoljnom količinom malih prirasta. U punoj plodnosti biljke (šesta do osma godina nakon sadnje) biljke bi trebale imati 7 do 12 izbojaka različite starosti, ali ne starijih od četiri godine. Tko se rezanja boji, da ne bi naštetio biljkama, u načelu vrijedi da prve dvije godine ne uređujemo rezom uopće, sljedeće godine od sadnje odrezujemo odozdo biljke stare odrađene izbojke. Također uklanjamo smrznute i osušene grančice, ili ako biljka pretjerano bujno raste.

Biljku ne kopamo, jer ima plitak korijenski sustav, ali održavamo bez korova. Borovnice loše podnose zakorovljenost. Protiv prorasta korova možemo koristiti crnu netaknutu tekstiliju, ili malčirati korom ili piljevinom do visine 7 cm. Prostirka i tekstilija učinit će uslugu i zimi, kada štite biljke od smrzavanja.

Berba borovnica

Borovnica je biljka stranog oprašivanja. Kvalitetnog oprašivanja postići ćemo ako posadimo zajedno barem dvije različite sorte. Nakon oprašivanja borovnica se ponosi cvjetovima grozdastog oblika. Bobice sazrijevaju u tijeku 15 - 35 dana. Borovnice su zrele cca. 1-2 tjedna od potamnjenja. Ako se dobro brinemo o biljkama, ubrat ćemo sa svakog grma 2,5 - 5 kg borovnica. Najplodniji je grm u dobi od 6 godina.

Borovnice - najzdravije voće

Borovnice spadaju među najzdravije voće na svijetu uopće. Jačaju imunitet i štite organizam od kancerogenih stanica. Otklanjaju stres i umor. Prirodni su antioksidansi, sadrže karoten, bioflavonoide, tanine, veliku količinu vitamina C, vitamine B i provitamin A, zatim cink, voćne šećere, mangan, kalij, magnezij, krom, cink, bakar, željezo. Zahvaljujući svom sastavu reguliraju razinu šećera i masti u krvi, snižavaju kolesterol, čiste bubrege i mokraćne putove. Borovnice pomažu pri mršavljenju. Štite od staračke demencije. Djeluju preventivno protiv infekcija.

Borovnice imaju veliku primjenu u našem jelovniku, no najzdravije su svježe u voćnim salatama ili smoothiejima. Od borovnica možemo pripremiti ukusna pekmeze, marmelade, kolače s voćem, pite, nadeve za kolače.