Manje poznato povrće koje je istovremeno i ljekovita biljka

Ovo manje poznato povrće ujedno je i ljekovita biljka. U članku ćete saznati informacije o uzgoju i korištenju.

Ukratko: Rotkva je jestiva cijela – i zadebljani gomolj i listovi, koji sadrže folnu kiselinu. Sije se od sredine ožujka do srpnja na dubinu 1 cm, u redove 25 – 35 cm i s razmakom biljaka 10 – 20 cm. Vegetacija traje 50 – 60 dana kod proljetnih i 100 – 130 dana kod zimskih sorti.

Dubina sjetve1 cm
Razmak redova i biljaka25 – 35 cm između redova, 10 – 20 cm u redu
Rokovi sjetveproljetne od sredine ožujka do sredine travnja, ljetne u svibnju, zimske krajem lipnja i u srpnju
Vegetacijsko razdobljeproljetne 50 – 60, ljetne 60 – 90, zimske 100 – 130 dana
Otpornost na hladnoćupodnosi padove temperature do -3 °C
Skladištenjeproljetne i ljetne nekoliko tjedana, zimske do 6 mjeseci pri 1 °C i 95 % vlažnosti

Rotkvica - jestiva od korijena do lišća

Podrijetlo i botanička karakteristika

Rotkvica – raphanus sativus var. major, bila je poznata još u starom Egiptu, a kasnije je njezina prisutnost potvrđena i u Kini i Japanu. Rimskom invazijom introducirano je čak do sjeverne Europe. Kod nas je poznata, ali ne prečesto uzgajana. Rotkvica je jednogodišnja do dvogodišnja biljka sa široko lirolikim perjasto-režnjevitim listovima. Cvjeta bijelim ili ružičastim cvjetovima i stvara svjetlosmeđe sjeme koje je nešto veće od sjemena rotkve. S rotkvicom je blisko srodna i ima slične uzgojne zahtjeve. Glavni konzumirani dio je zadebljan donji dio hipokolita i korijena – gomolj. On je, ovisno o sorti, okrugao ili izdužen. Korijen može biti obojen bijelo, crno, žuto, crveno ili smeđe.

Sastav tvari

Od mineralnih tvari sadrži željezo, kalij, natrij, magnezij i kalcij, zatim sadrži vitamin C, eterična ulja i fitoncidne tvari. Sok iz gomolja ima antimikrobno djelovanje, iz čega proizlazi da je rotkvica ujedno i ljekovita biljka. Sok dobivamo ribanjem gomolja. Nakon toga je potrebno ostaviti sok da odstoji na hladnom kako bi izgubio ljuti okus. Sok ima povoljan učinak protiv kašlja, prehlade, te kod oboljenja žučnog mjehura i želuca. Ove tvari su lako razgradive toplinskom obradom, pa je za zdravlje najpovoljnija konzumacija rotkvica i rotkvi u sirovom stanju. Od rotkvice se mogu koristiti za pripremu salata i listovi, koji dodatno sadrže folnu kiselinu.

Uzgoj rotkvice

Sorte rotkvice dijelimo prema dužini vegetacijskog razdoblja na proljetne (50-60 dana), ljetne (60-90 dana) i zimske (100-130 dana).

Proljetne i ljetne sorte zahtijevaju lakša tla, dovoljno opskrbljena humusom i umjereno vlažna. Zimskim sortama bolje odgovaraju teža tla.

Za klimatske uvjete rotkvice nisu zahtjevne, podnose i padove temperatura do - 3°C. Rotkvica ne voli izravnu gnojidbu stajnjakom, jer tada dolazi do crvoljavosti i pucanja gomolji, koji zatim imaju neugodan okus. Zbog toga ju sijemo na zemljište gdje se gnojilo prije godinu dana, u tzv. II. tretman. S obzirom na razmjerno kratko vegetacijsko razdoblje, rotkvicu uzgajamo kao predusjev (proljetne i ljetne sorte) ili naknadni usjev (zimske rotkvice).

Rotkvicu možemo sijati od sredine ožujka, čim to stanje tla dopušta, isto kao i rotkvu. U ovo vrijeme sijemo proljetne sorte koje se mogu sijati do sredine travnja, ljetnu rotkvicu sijemo u svibnju, a zimsku rotkvicu krajem lipnja i u srpnju. Redove postavljamo na udaljenosti 25 - 35 cm jedan od drugog, a razmak biljaka u redovima trebao bi biti približno 10 - 20 cm ovisno o sorti. Dubina sjetve je 1 cm.

Rotkvica se može skladištiti ovisno o tipu sorti, proljetne i ljetne nekoliko tjedana, zimske do 6 mjeseci. Uvjet za uspješno skladištenje je temperatura od 1°C i 95% vlažnosti zraka.

Uzgajane sorte rotkvice

Najrasprostranjenije su bijele sorte okruglog ili izduženog oblika. Među njima možemo pronaći:

Astor - sorta ljetne rotkvice, namijenjena za izravnu konzumaciju i srednje dugo skladištenje - lukovica je izdužena, duljine 35 - 40 cm.

Rampouch - izdužena bijela rotkvica, proljetna.

Sniezka - okrugla bijela rotkvica.

Albena - okrugla bijela rotkvica.

Ostale sorte:

Karmina – rana sorta za proljetnu i jesensku berbu, žarko crvena, srednje duga i izdužena lukovica, težina 40 – 50g, vegetacijsko razdoblje 40 – 60 dana.

Okrugla crna rotkvica – jesenska rotkvica, brz rast, veće, kuglaste lukovice promjera 5 – 10 cm.

Bolesti i štetnici rotkvice

Rotkvica je srodna ostalim krstašicama (kupus, kelj, brokula...), što znači da je mogu napadati iste bolesti i štetnici. Stoga je preporučljivo ne uzgajati rotkvicu neposredno nakon krstašica ili u njihovoj blizini.

Rotkvicu napada kila krstašica (Plazmodiophora brassicaceae), koja napada sve rotkvici srodne kulturne i korove iz porodice krstašica - Brassicaceae. Ova bolest se očituje stvaranjem tumora na korijenima krstašica, koji su na presjeku puni. Zaštita su minimalno četverogodišnji razmaci između krstašica, uklanjanje korova iz porodice krstašica i vapnenje.

Od štetnika nam mogu smanjiti prinos rotkvice puhače i cvijetnjak rotkvice.

Trebamo vašu privolu za korištenje kolačića kako bismo vam, među ostalim, mogli prikazivati informacije povezane s vašim interesima.