Rosica (drosera aliciae) - sjemenke biljke 30 kom

Drosera aliciae

Rosike (rod Drosera) su vjerojatno najpoznatije mesožderske biljke. To su male biljke s prizemnom rozetom listova. Listovi su poput rosa, uglavnom okruglasti. Glavni plijen ovih biljka su sitni ili veći kukci - komarci, muhe, mušice, bube i leptiri. Plijen privlače sjajem kapljica, a neke vrste čak izlučuju medni miris. Mogu se podijeliti na dvije osnovne vrste: tropske rosike i rosike koje prezimljuju. Tropske rosike rastu cijelom godinom, nemaju zimski period mirovanja, pa su stoga najprikladniji izbor za početnike u uzgoju. Naseljavaju povoljna staništa u tropskim i suptropskim područjima gdje uvijek imaju dovoljno vlage i svjetla. Ovamo spadaju rosike: Drosera adelae, Drosera aliciae, Drosera capensis, Drosera capillaris, Drosera collinsiae, Drosera dielsiana, Drosera petiolaris (paradoxa, lanata, falconeri, ordensis), Drosera prolifera, Drosera schizandra, Drosera spathulata.

Rosike koje prezimljuju preživljavaju razdoblje nepovoljno za vegetaciju u obliku prezimljujućih pupova ili uvelike smanjuju rast. Rastu uglavnom u umjerenom klimatskom pojasu sjeverne Europe, Azije i Amerike te u planinskim područjima Australije, Tasmanije i Novog Zelanda. Uglavnom podnose mrazeve, često su tijekom zime pod slojem snijega. Ovamo spadaju vrste Drosera rotundifolia, D. anglica, D. intermedia, D. arcturi, D. filiformis, D. linearis, D. stenopetala, D. binata i druge.

Postoje još patuljaste rosike koje rastu uglavnom u jugozapadnoj Australiji, u područjima gdje su ljeta topla i suha, a zime hladne i vlažne. Razlikuju se od ostalih rosika stvaranjem vegetativnih razmnožavajućih tjelešaca - gemmi. Gemme su zakržljale osnove listova koje na bazi nose klicu nove biljke. Ovamo spadaju primjerice Drosera androsacea, Drosera barbigera, Drosera callistos, Drosera citrina, Drosera closterostigma, Drosera dichrosepala, Drosera echinoblastus, Drosera enneaba, Drosera grievei ili Drosera helodes.

Gomoljaste rosike nalaze se ponajviše u jugozapadnoj Australiji u otvorenim grmljem i šumama. Za uzgoj spadaju među zahtjevnije.

Kako uzgajati rosike

• Rosike zahtijevaju prije svega dovoljno osvjetljenja. Vrste s viših nadmorskih visina zahtijevaju hladniju klimu i dobro provjetravanje. Vrste s nizina zahtijevaju toplinu i višu vlažnost zraka. Sobna temperatura koja se održava tijekom cijele godine – ljeto 20-35°C, zima od 10°C do 18°C. Nekim vrstama potrebno je osigurati dovoljno prozračivanja. Posude mogu stajati kroz proljeće i ljeto u vodi (oko 2 – 3 cm). Tijekom zime smanjujemo zalijevanje tako da supstrat bude samo vlažan, ali nikada ne smije presahnuti. Ponovno počinjemo zalijevati u proljeće. Najbolje je zalijevati kišnicom ili destiliranom vodom. Viša vlažnost zraka biljkama odgovara oko 40% - 80%. Biljke presađujemo svake godine ili jednom u nekoliko godina, najbolje u proljeće. Ako biljkama nemamo mogućnost osigurati dovoljno svjetla, ovaj problem možemo riješiti UV lampom.

• TROPSKE ROSIKE (Drosera capensis, Drosera aliciae, Drosera capillaris, Drosera spathulata, Drosera dielsiana, Drosera collinsiae)

  Sjeme sijemo na vlažni treset. Treset mora biti bez reguliranog pH. Prikladan je treset proizvođača Agro-Torf (pH do 5,5). U odabranu posudu za sjetvu stavljamo sloj treseta visok oko 5 cm koji temeljito prelijemo kako bi bio vlažan. Sjeme sijemo na površinu supstrata, klija na svjetlu. Supstrat nikada ne smije presahnuti, stoga ga je dobro prekriti primjerice komadom stakla ili prozirnom vrećicom. Stavite ga na svijetlo mjesto pri sobnoj temperaturi. Ne stavljamo posudu sa sjemenom na sunce jer bi moglo sjemenke spaliti. Sjeme klija između 14 dana i 1 mjeseca. Nakon klijanja sjemena moguće je početi pažljivo prozračivati. Sjetva mora uvijek stajati u podlošku s vodom. Nakon otprilike 2-3 mjeseca možemo biljke presaditi u uzgojni supstrat od mješavine treseta i pijeska. Dobro rastuće biljčice prepoznat ćete po bogatoj rosnoj vlazi na listovima.

  ROSIKE S PREZIMLJUJUĆIM PUPOVIMA Drosera binata, Drosera filiformis, Drosera rotundifolia, Drosera anglica, Drosera intermedia

  Sjetvu provodimo na isti način. Razlika je u tome što posijano sjeme mora proći razdoblje zimskog mirovanja. Stavljamo ih dakle na oko 1 mjesec u hladnjak gdje održavamo temperaturu od oko 4 stupnja Celzija. Ne zaboravimo da biljke u jesen ulaze u zimsko mirovanje. Temperaturu treba sniziti na oko 10°C. Nije potrebno ni toliko svjetla jer biljke nemaju asimilacijske listove. U proljeće biljke pratimo i vraćamo ih na svjetlo te postupno povećavamo zalijevanje.

• Rosike zahtijevaju mješavinu treseta s kremenim pijeskom u omjeru 2 – 1 : 1. Mješavinu ili treset moguće je kombinirati i s perlitom. Na dno posude preporučljivo je staviti drenažni sloj od keramita visok 2 – 3 cm.

• Biljke ne gnojimo umjetnim gnojivima. Za nadopunu esencijalnih hranjiva prihranjujemo biljke sitnim kukcima. Kukci moraju doći u dodir s ljepljivim tentakulama.

• Najčešće su biljke napadnute lisnim ušima i štitastim ušima (češće pri uzgoju na otvorenom). Kod napada npr. lisnih uši potrebno je odmah reagirati i ukloniti štetočine ili mehanički ili prskanjem (npr. FastK - sprej protiv lisnih uši i sl.). Uvijek računajmo s tim da će kemijski preparati spaliti fine ljepljive dlačice na listovima.

  Gljivične bolesti napadaju samo stresirane biljke koje nemaju prikladne uvjete za uzgoj. Visoka vlažnost zraka uzrokuje plijesan na listovima i u rozeti biljke.